Pored preistorijskih nalaza, iz bronzanog doba poznatog pod nazivom „Meridijan grupa“[1] na ataru Brzog Broda je i lokalitet rimska Medijana, nekadašnji suburbijum Naisusa sa kompleksom građevina na 40 hektara površine bogatih Rimljana i palatom cara Konstantina Velikog.[2] Ima tragova i rimskog kastela. U blizini ovih lokaliteta negde u srednjem veku nastao je i Brzi Brod.
U vreme Turskog popisa iz 1498. godine u Brzom brodu je bilo 14 hrišćanskih kuća (3 neoženjenih, 1 udovička), 11 kuća muslimana i 17 kuća benaka (muslimana ratara). U selu su radile i dve vodenice, a prihod im je bio 2.650 akči.
Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, Brzi Brod je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas. Po tom popisu imalo je 8 kuća, 2 samačka domaćinstva, 27 muslimana.[3]; tom prilikom, pored drugih prihoda, upisan je i prihod od proizvodnje pirinča u iznosu od 552 akče.
U 16. veku Brzi Brod su ga naseljavali isključivo muslimani, a od 17. veka do oslobođenja ovog kraja od Turaka 1878. godine u njemu je živela raja, ali je bilo i muslimana (Turaka). Oslobođenje ga je zateklo kao spahiluk Abaz-bega s nekoliko vodenica na Nišavi i Kutinskoj vadi (otočnici Kutinske reke). Osim što je služila vodeničarstvu, ova vada koristila se i za navodnjavanje pirinčanih polja u 15. i 16. veku, a u novije vreme za navodnjavanje bašti.
Godine 1878. Brzi Brod je bio selo sa 13 zadružnih domaćinstava i 111 stanovnika, a 1930. godine selo sa 57 domaćinstava i 416 stanovnika.
Brzi Brod je do 1955. godine selo u okolini Niša. Otada se njegov razvoj odvijao eksplozivno. Pod uticajem radničkih pridošlica sa svih strana (iz okolnih i udaljenih zaplanjskih i nišavskih sela, ali i iz Makedonije, Like itd.), kao i pod uticajem promena u autohtonom stanovništvu selo je bitno promenilo svoju socio-ekonomsku strukturu.
Godine 1971. imalo je 26 poljoprivrednih, 29 mešovitih i 497 nepoljoprivrednih domaćinstava. Time je Brzi Brod izgubio tradicionalna seoska obeležja i dobio najpre prigradsko-mešovita a od sedamdesetih-osamdesetih godina 20. veka i gradska obeležja (radničko naselje). U pogledu lika, međutim, u velikoj meri je i danas sačuvao svoja ruralna obeležja.
Demografija
uredi
U naselju Brzi Brod živi 3528 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,3 godina (37,2 kod muškaraca i 37,4 kod žena). U naselju ima 1477 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [5]
|
---|
|
m |
|
|
ž |
? |
18 |
|
|
24 |
80+ |
10 |
|
|
24 |
75-79 |
25 |
|
|
50 |
70-74 |
52 |
|
|
58 |
65-69 |
117 |
|
|
100 |
60-64 |
131 |
|
|
126 |
55-59 |
132 |
|
|
130 |
50-54 |
183 |
|
|
172 |
45-49 |
196 |
|
|
173 |
40-44 |
183 |
|
|
173 |
35-39 |
166 |
|
|
169 |
30-34 |
142 |
|
|
160 |
25-29 |
159 |
|
|
165 |
20-24 |
168 |
|
|
164 |
15-19 |
190 |
|
|
159 |
10-14 |
134 |
|
|
164 |
5-9 |
114 |
|
|
116 |
0-4 |
102 |
|
|
103 |
prosek |
37.2 |
|
|
37.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
108
|
119
|
278
|
552
|
855
|
1114
|
1477
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
196
|
369
|
329
|
448
|
85
|
40
|
9
|
-
|
-
|
1
|
3.01
| |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
1872
|
548
|
1244
|
58
|
18
|
4
|
1847
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
376
|
1256
|
176
|
33
|
6
|
|
|
|
|
|
| |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
---|
Muški
|
880
|
8
|
-
|
4
|
350
|
19
|
68
|
93
|
25
|
102
|
Ženski
|
683
|
15
|
-
|
-
|
269
|
2
|
4
|
106
|
31
|
19
|
Oba
|
1563
|
23
|
-
|
4
|
619
|
21
|
72
|
199
|
56
|
121
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
---|
Muški
|
4
|
20
|
63
|
21
|
37
|
18
|
-
|
-
|
48
|
Ženski
|
7
|
9
|
16
|
53
|
111
|
15
|
-
|
-
|
26
|
Oba
|
11
|
29
|
79
|
74
|
148
|
33
|
-
|
-
|
74
|
- ↑ Draga Garašanin, Bronzano doba Srbije Tekst iz kataloga izložbe "Bronzano doba Srbije", Narodni muzej, Beograd, 1972.
- ↑ Petrović P., 1983 Niš u antičko doba, u: Istorija niša I, Niš, 1983, 53-75.
- ↑ „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-24.
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
uredi
1. Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 12.
Spoljašnje veze
uredi