Živa(II) nitrat

Živa(II) nitrat je toksična bezbojna ili bela rastvorna kristalna živa(II) so azotne kiseline. Ova materija se koristi za tretiranje krzna. Izlaganje živo(II) nitratu može da proizvede fiziološke bolesti.[3]

Živa(II) nitrat
IUPAC ime
Drugi nazivi Živin nitrat
Identifikacija
CAS registarski broj 10045-94-0 DaY
7783-34-8 (monohidrat)
PubChem[1][2] 24864
EINECS broj 233-152-3
UN broj 1625
RTECS registarski broj toksičnosti OW8225000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Hg(NO3)2
Molarna masa 324,60 g/mol
Agregatno stanje bezbojni kristali ili beli prah
Miris oštar
Gustina 4,3 g/cm3 (monohidrat)
Tačka topljenja

79 °C (monohidrat)

Rastvorljivost u vodi rastvoran
Rastvorljivost rastvoran u azotnoj kiselini, acetonu, amonijaku
nerastvoran u alkoholu
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) ICSC 0980
EU-klasifikacija Veoma toksičan (T+)
Opasan za životnu sredinu (N)
EU-indeks 080-002-00-6
NFPA 704
0
3
1
OX
R-oznake R26/27/28, R33, R50/53
S-oznake (S1/2), S13, S28, S45, S60, S61
Tačka paljenja Nije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Živa(II) sulfat
Živa(II) hlorid
Drugi katjoni Cink nitrat
Kadmijum nitrat
Srodna jedinjenja Živa(I) nitrat

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Produkcija uredi

Živa(II) nitrat se formira reakcijom vruće koncentrovane azotne kiseline sa metalom živa. Razblažena azotna kiselina bi proizvela živa(I) nitrat. Živa(II) nitrat je oksidaciono sredstvo.

Reference uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. „The Not-So-Mad Hatter: Occupational Hazards of Mercury”. 

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi