Šesti jul (film)

Šesti jul (rus. Шестое июля) je sovjetski crno-bijeli historijski film snimljen 1968. godine u režiji Julija Karasika. U njemu se prikazuju dramatični događaji u Moskvi u ljeto 1918. godine kada je mlada sovjetska država, nedugo nakon Oktobarske revolucije bila suočena sa kontrarevolucijom, ali i tinjajućim unutrašnjim sukobom između boljševika i njihovih saveznika iz partije lijevih esera, nezadovoljnih odredbama Brestlitovskog mira koji je ogromne dijelove dotadašnje Rusije ostavio pod vlašću Centralnih sila i tamošnje stanovništvo izložio brutalnoj eksploataciji. Film prikazuje kako eseri izvodi atentat na njemačkog ambasadora grofa Mirbacha (koga glumi Nikolaj Volkov) kako bi isprovocirali novi rat sa Njemačkom te istovremeno pokušavaju izvesti antiboljševički puč koji će kasnije postati poznat kao ustanak lijevih esera.

Шестое июля
RežijaJulij Karasik
ScenarioMihail Šatrov
UlogeJurij Kajurov
Ala Demidova
Vasilij Lanovoj
Vladimir Tatosov
Vladimir Samojlov
Armen Džigarhanijan
FotografijaMihail Suslov
Datum(i) premijere
18. 10. 1968 (1968-10-18)
Trajanje112 min.
Zemlja Sovjetski Savez
Jezikruski

Šesti jul se isticao za tadašnju sovjetsku kinematografiju, neobično modernim stilom djelomično nalik na cinema verite u tadašnjim zapadnim kinematografijama. Zbivanja se prikazuju bez eksplicitne propagande, bez muzičke podloge i uz što veće inzistiranje na historijskim činjenicama, pa se tako u filmu kao likovi pojavljuju i ličnosti poput vođe esera Marije Spiridonove (čiji lik tumači Ala Demidova), koje su bile stradale u Staljinovim i drugim čistkama te dotada imale neslužbeni status svojevrsnih "neličnosti" u sovjetskoj popularnoj kulturi.

Film je originalno snimljen kako bi se obilježila 50. obljetnica događaja, ali je sticajem okolnosti dobio i aktualnu političku komponentu, s obzirom da su mnogi kritičari na Zapadu u zbivanjima koje prikazuje pronalazili paralele sa burnim događajima u tadašnjem svijetu, te u njemu vidjeli svojevrsni alegorijski odgovor sovjetske države i Partije na radikalno lijeve trendove koji su se sve više odmicali od tradicionalnog marksizma-lenjinizma. Prema kasnijem svjedočenju Julija Karasika, tokom produkcije se postavilo pitanje treba li film prikazati na festivalu u Karlovym Varyma u tadašnjoj Čehoslovačkoj, gdje se tada događalo bilo praško proljeće, shvaćeno kao izazov sovjetskoj ideologiji. Film je zbog toga lično pogledao sovjetski vođa Leonid Brežnjev i navodno izjavio "neka ga prikažu, da znaju što ih čeka", a što je Karasik tumačio kao najavu sovjetske invazije koja se zbila iste godine.

Vanjske veze uredi