Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Općina spada u najnerazvijenije općine u BiH.

Šekovići

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 8500
Geografija
Koordinate 44°18′N 18°51′E / 44.3°N 18.85°E / 44.3; 18.85
Šekovići na mapi Bosne i Hercegovine
Šekovići
Šekovići
Šekovići (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 17′ 60" SGŠ, 18° 51′ 00" IGD

Geografija uredi

Nalaze se u istočnoj Bosni, između općina Zvornik, Vlasenica, Osmaci, Kalesija i Kladanj. Na području općine prevladavaju šume, pašnjaci, oko rijeke Drinjače postoji i nešto obradivog zemljišta. Otežavajuća okolnost za razvoj Šekovića je udaljenost od tranzitnih prometnica.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva, 1991. godine, općina Šekovići imala je 9.639. stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Nacionalni sastav
Srbi 9.086 (94,26%)
Muslimani 328 (3,40%)
Hrvati 11 (0,11%)
Jugoslaveni 116 (1,20%)
ostali 98 (1,03%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 10.570
Srbi 10.241 (96,88%)
Muslimani 286 (2,70%)
Hrvati 6 (0,05%)
Jugoslaveni 2 (0,01%)
ostali 35 (0,36%)

Naseljena mjesta su:

Akmačići, Ašćerići, Bašići, Betanj, Bobari, Čanići, Đurići, Dobrić, Džanojevići, Javor, Kalabače, Kaštijelj, Korijen, Markovići, Milovanovići, Netek, Papraća, Petrovići, Plazače, Pobedarje, Podpola, Raševo, Šekovići, Selište, Strmica, Stupari, Sučani, Tepen, Tišča (Tišća), Trnovo, Tupanari, Udbina, Velika Njiva, Vidakovići Vrela, Vrelo, Zidonje, Zupci i Željeznik.

Smatra se da općina trenutno ima oko 8.000 stanovnika. Većina onih koji su napustili Šekoviće iselili su se u Srbiju, dobar dio radno sposobnih muškaraca je na rad otišao u Rusiju, jedan dio radi u Crnoj Gori, a manji dio je utočište našao u zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama. Preostali stanovnici uglavnom su na rubu egzistencije, bez mogućnosti zapošljavanja. Velik broj ljudi koji su se iselili iz Šekovića dolazi u mjesto za vrijeme praznika i godišnjih odmora, tako da mjesto tijekom ljeta i prvog dijela siječnja oživi. Sela u okolini naseljenog mjesta Šekovići su uglavnom napuštena, izuzev nekoliko sela koja opstaju zahvaljujući stočarstvu. Procjenjuje se da je oko 70 procenata stanovništva nezaposleno.

Uprava uredi

Po procjenama OSCE općinska uprava ima prevelik broj zaposlenih neodgovarajuće stručne spreme. Neophodno je izvršiti temeljnu i radikalnu reformu općinske uprave, po uzoru na općinsku upravu koja postoji u zapadnoj Europi, jer zbog malog proračuna općina nije u stanju financirati sadašnju općinsku upravu. U poslednje dvije godine, zahvaljujući naporima načelnika općine i OSCE smanjen je broj zaposlenih, pa trenutno općinska uprava u Šekovićima ima 25 zaposlenih, i četiri funkcionera. Funkcioneri su načelnik općine, zamjenik načelnika, predsjednik i potpredsjednik Skupštine općine.

Historija uredi

Smatra se da su općinu Šekovići naselili stanovnici istočne Hercegovine, s područja Gacka,Nevesinja i Trebinja. Prije drugog svjetskog rata Šekovići kao naseljeno mjesto nisu postojali. Postojala je samo žandarmerijska stanica. Sela u okolini Šekovića su bila gusto naseljena. Nakon drugog svjetskog rata polovinom sedamdesetih godina dolazi do razvoja opštine Šekovići. Otvorene su fabrike FON, Mermer, Elastik, Zanus, izgrađen je srednjoškolski centar, vrtić, Dom kulture, izgrađuju se stambene zgrade. U fabrike su zapošljavani stanovnici okolnih sela, koji su nakon zaposlenja pravili stambene objekte, pa Šekovići počinju dobijati konture urbane sredine

U Lovničkom polju pored Šekovića formirana je jedna od najslavnijih brigada NOVJ:Šesta Istočnobosanska Proleterska Udarna Brigada.Prošla je sva značajnija ratišta u Drugom Svjetskom ratu a posebno se istakla u operaciji "Schwarz"na Sutjesci kada je zauzimanjem visoravni Vučevo obezbijedila odstupnicu i prolaz cjelokupnim partizanskim snagama a kasnije na Kosuru branila taj prolaz do poslednjeg dana bitke.Od 850 boraca koji su krenuli u tu operaciju njih 300 se vratilo u Šekoviće.U proljeće 1944 nanijela je posle višednevnih borbi težak poraz zloglasnoj Handzar Diviziji koja je na ovom području izvršila zvjerske zločine velikih razmjera.Tokom cijelog rata Šekovići su uglavnom bili jedina slobodna teritorija u sjeveroistočnoj Bosni.Procentualno spadaju među područja sa najvećim brojem žrtava u bivšoj Jugoslaviji.

Privreda uredi

Slabo razvijeno, postoji nekoliko boljih privrednih subjekata, ostatak uglavnom ne radi. Nekoliko tvrtki za obradu drva radi dosta uspješno. Postoje izuzetni uvjeti za razvoj seoskog, samostanskog i lovnog turizma, te stočarstva i voćarstva. Općina u suradnji s NVO CAM Šekovići i turistickom organizacijom RS pokušava zainteresirati više stanovnika regije za mogućnosti koje pruža općina. Najveći problem za razvoj turizma je nedostatak smještajnih kapaciteta

Znameniti ljudi uredi

  • Miloš Zekić

Spomenici i znamenitosti uredi

Pravoslavni manastir Lovnica iz 16. stoljeća, nalazi se 2 kilometra od centra Šekovića. Pravoslavni manastir Papraća, iz 14. stoljeća nalazi se 15 kilometara od Šekovića prema Zvorniku. Partizansko spomen obilježje nalazi se pokraj samostana Lovnica, 2 kilometra od Šekovića

Obrazovanje uredi

  • OŠ Jovan Dučić
  • srednjoškolski centar Petar II Petrović Njegoš.

Kultura uredi

Omladinska organizacija NVO CAM Šekovići je 27. 08.2006. organizovala koncert grupe Osvajači u Šekovićima. U oktobru je organizovala festival za djecu. Ovaj festival je podržala italijanska nevladina organizacija CISP.

Nacionalni spomenici uredi

Sport uredi

Najtrofejniji klub je Tekvondo klub (ITF Taekvon-do klub "Šekovići") sa preko 600 osvojenih medalja od svog osnivanja 1994. godine. Na takmičenju u Kikindi 1999. godine, klub je zabilježio najveći uspjeh, postavši prvak SR Jugoslavije. Redovni su učesnici međunarodnih takmičenja, gdje često ostvaruju zapažen uspjeh, te ovu opštinu predstavljaju u najboljem svjetlu.

OFK Šekovići je osnovan 1973 od strane grupe entuzijasta i ljubitelja ovog sporta.Prvu utakmicu je odigrao 27Jula1973 a protivnik je bio tadašnji Boksit iz Vlasenice.Šekovići su igrali u opremi:Crveno-crni dres,crne gaće,crvene štucne.Sastav tima je bio:Lazić,Vasiljević,Pantić,Mićić,Vidović,Ćelić,D.Lukić,Vlačić,M.Lukić,Miljanović,Ivica.Kasnije su korištene žuto-plava i bijelo-plava kombinacija opreme,a najduže se zadržala plavo-bijela kombinacija dresa i gaća sa crvenim čarapama.U prijeratnom periodu klub je uglavnom nastupao u podsaveznoj i zonskoj ligi tadašnje BiH.Najznačajniji igrači bili su pok.Nenad Vidović,Pok.Vlado Vlačić koji je bio omladinski reprezentativac BiH i na meti mnogih poznatih klubova Ex-Yu.Srpko Radojčić koji je kasnije prešao u Igman iz Konjica te Risto Vidaković kasniji fudbaler Sarajeva,Crvene Zvezde,Betisa iz Sevilje i višestruki reprezentativac SR Jugoslavije.

Reference uredi

Vanjske veze uredi