Srpokrilke (lat. Apodiformes) su red iz razreda ptica. Sastoje se od dvije porodice: Apodidae (čiope) i Hemiprocinidae (ćubaste čiope). U ovaj red tradicionalno su bili svrstavani i kolibriji (Trochilidae), koji su poslije svrstani u zaseban red Trochilifomres. Ali, prema nedavnim istraživanjima, pripadaju redu srpokrilki, gdje su ponovo svrstani. Imaju oko 450 vrsta. Imaju veliku ulogu u kulturi indijanskih naroda.

Srpokrilke
Chaetura pelagica
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Apodiformes
Peters, 1940.

Opis uredi

 
Krila srpokrilki (iznad) i vrapčarki (ispod).

Naziv Apodiformes potiče od Grčke rječi "a pous", što znači "bez nogu." Srpokrilke imaju malena stopala, a i noge su im kratke. Mnoge ptice u ovom redu ne mogu hodati, i ne mogu brzo pobjeći od grabežljivaca hodanjem. Iako su im stopala slaba, snažni su letači. Zbog vratnih mišića ove ptice mogu brzo okretati glavu. Neke fizičke razlike i razlike u ponašanju odvajaju dvije porodice u red srpokrilki.

Ptice porodice Apodidae (čiope) se hrane, pare i spavaju u zraku. Ove ptice imaju duga, zašiljena krila. Dužina od glave do tijela varira od 9 do 25 cm. Težina vraira od 5 do 205 grama. Imaju kratak kljun i široka usta za hvatanje kukaca u zraku. Boja perja je smeđa ili crna, sa bijelim šarama kod nekih vrsta. Mužjaci i ženke su slični.

Ćubaste čiope pripadaju porodici Hemiprocnidae. Tako se zovu jer imaju ćubu na glavi. Za razliku od čiopa, ove ptice se mogu hvatati nogama za grane. Dužina varira od 15 do 30 cm, a težina od 21 do 79 grama. Imaju brkove oko kljuna. Krila su duga, a rep račvast. Boja perja je smeđa, svijetlosiva, sa malo plave, zelene i bijele. Mužjaci i ženke se razlikuju.

Kolibriji porodice Trochilidae su najmanje ptice na svijetu. Posebni su po tome što mogu lebdjeti na jednom mjestu, jer zamahuju krilima izuzetno brzo, čak 80 puta u sekundi. Hrane se nektarom, ali ishranu dopunjuju i kukcima. Vrlo su upadljivih i svijetlih boja, najčešće sa metalnim odsjajem.

Gnijezde se pod krovovima, na liticama i u špiljama, dok se ćubaste čiope grade gnijezdo od kore i drugih materijala zalijepljenih slinaom za granu. Sve polažu 2-3 bijela jajeta.

Sistematika uredi

Porodica pravih čiopa ima 2 potporodice (ukupno 92 vrste u 19 rodova):

  • Apodinae
  • Cypseloidinae

Porodica ćubastih čiopa ima samo nominotipski rod Hemiprocne, sa četiri vrste:

  • Hemiprocne longipennis
  • Hemiprocne cornata
  • Hemiprocne mystacea
  • Hemiprocne comata

Porodica kolibrija (Trochilidae) ima 2 potporodice (sa više od 100 rodova i oko 330-340 vrsta):

  • Phaethornithinae
  • Trochilinae

Verovatni filogenetski odnosi između familija predstavljeni su na sledećem stablu:

  Čiope (Apodiformes)  
 
 
 prave čiope (Apodidae) 
 

 (Apodinae) 


 

 (Cypseloidinae) 



 

 ćubaste čiope (Hemiprocnidae) 



   kolibriji (Trochilidae) 
 

 (Phaethornithinae) 


 

 (Trochilinae) 





Aegialornithidae †



Jungornithidae †



Vrste uredi

Na spisku su navedene neke najpoznatije vrste iz familije Čiopa (Apodidae):

Vrsta, stručni naziv Vrsta, srpski naziv
 Apus apus Crna čiopa
 Apus affinis Mala čiopa
 Apus caffer Afrička čiopa
 Apus melba Velika čiopa
 Apus pallidus Siva čiopa, Bleda čiopa
 Apus unicolor Kanarska čiopa
 Tachymarptis melba Bela čiopa

Galerija uredi

Ostali projekti uredi

 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Srpokrilke
 Wikivrste imaju podatke o: Srpokrilke