Libanije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: uk:Лібаній
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 2:
 
== Životopis ==
 
Rodio se u uglednoj i nekada uticajnoj porodici u [[Antiohija|Antiohiji]], koja je međutim nešto pre njegova rođenja izgubila većinu svoga bogatstva i uticaja. Sa 14 godina života Libanije je snažno zavoleo retoriku i otada je njoj posvetio ceo svoj život. Kao i mnogi drugi visoko obrazovani pagani u [[4. vek]]u, i Libanije se povukao iz javnog života i posvetio se literarnim studijama. Pokazivao je prezir prema izučavanju [[Rimska književnost|rimske književnosti]] i žalio zbog uticaja koji je ona vršila kao i zbog sve većih pritisaka carske administracije na tradicionalnu [[Polis|gradsku]] kulturu koju su podržavali i kojom su dominirali viši slojevi. Libanije je svoju retoričku veštinu koristio kako bi snažno istupao kako u ličnim stvarima, tako i po pitanjima koja su se ticala šire zajednice. Libanije je jedan od poslednjih ljudi na prelazu iz [[Antika|antike]] u [[srednji vek]] koju su zagovarali [[Verska tolerancija|versku toleranciju]]: njegovi pogledi na [[Religija|religiju]] i kulturu nisu isključivali prijateljski suživot sa hrišćanima, kako pojedincima tako i carskim zvaničnicima. Studirao je u [[Atina|Atini]], a karijeru privatnog učitelja započeo je u [[Carigrad]]u, ali je uskoro bio proteran u [[Nikomedija|Nikomediju]].
 
Linija 14 ⟶ 13:
 
== Dela ==
 
Od Libanija su nam sačuvana 64 govora iz sve tri vrste retorike: sudski, savetodavni i pohvalni govori, kako oni napisani za izvođenje u javnosti tako i oni koji je trebalo da budu održani u privatnim prilikama. Najpoznatiji je njegov ''Lament'' o uništavanju paganskih [[hram]]ova. Pored toga, sačuvana je 51 [[deklamacija]] na istorijske i [[Grčka mitologija|mitološke]] teme, te 57 [[Hipoteza (filologija)|hipoteza]], tj. uvoda u [[Demosten]]ove govore, napisanih oko [[352]]. godine, u kojima bez polemičkih osvrta stavlja svaki od Demostenovih govora u istorijski kontekst. Kao istorijski izvor značajna su i Libanijeva pisma, njih 1.544. Libanije uglavnom nastoji da piše čisto [[Aticizam|atičkim]] stilom, pa je često nejasan. Pripisivan mu je i jedan priručnik [[Epistolografija|epistolografije]], koji je, međutim, napisao neki hrišćanin iz 4–6. veka.
 
== VanjskiEksterni linkovi ==
 
* {{fr}} [http://recherche.univ-montp3.fr/cercam/rubrique.php3?id_rubrique=83 Centre Libanios], the Libanius Site by P.-L. Malosse.
* [http://www.leeds.ac.uk/classics/resources/rhetoric/prog-lib.htm Two moral anecdotes from the ''Progymnasmata'':] (in English) on the harshness of classical Roman [[education]] and an encomium of [[Thersites]]