Nacionalizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
sr wiki
-{ }- mada ovo moze bit korisno jedan dan
Red 1:
'''Nacionalizam''' u suštini predstavlja privrženost sopstvenoj [[nacija|naciji]] i [[država|državi]].<ref name="Gellner 1983-pp6-7">{{cite book|last=Gellner|first=Ernest|title=Nations and Nationalism|publisher=Cornell University Press}}</ref>
 
U širem smislu, nacionalizam može značiti privrženost vlastitoj [[nacija|naciji]] i njenim interesima, zanemarujući interese drugih nacija <ref>-{Akomolafe, Olusoji A. “Nationalism.” ''Ethics, Revised Edition''. Ed. John K. Roth. Pasadena, CA: Salem Press, 2005.}-</ref> Pojam se takođe odnosi na doktrinu <ref>-{Gellner, Ernest. 1983. ''Nations and Nationalism.'' Ithaca: Cornell University Press.}-</ref> ili politički pokret <ref>-{Hechter, Michael. 2001. Containing Nationalism. ISBN 0-19-924751-X .}-</ref> po kojoj nacija definisana u okvirima etničke pripadnosti ili nacionalne kulture, ima pravo da konstituiše nezavisnu, [[suverenitet|suverenu]] ili autonomnu političku zajednicu, baziranu na zajedničkoj istoriji i sudbini. U svojim ekstremnim oblicima, [[fašizam|fašizmu]] u Italiji i Španiji i [[nacizam|nacionalsocijalizmu]] u Njemačkoj, u prvoj polovini 20. veka, nacionalizmi ove vrste zagovaraju autoritativnu državu sa ograničenim individualnim pravima građana, a u slučaju nacionalsocijalizma i [[antisemitizam]], superiornost arijevske rase i [[militarizam]]<ref name="Audi">Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica ''political philosophy''. Cambridge University Press 1995., 1999. ISBN 84-460-0956-0</ref>.
 
Kao pojava, smatra se da je nacionalizam nastao s početka [[19. vek]]a sa pojavom [[Romantizam|romantizma]] u [[umetnost]]i i [[književnost]]i i kao odgovor na univerzalnost [[Renesansa|renesanse]] i [[humanizam|humanizma]]. Pre pojave nacionalizma, kriterijum za razlikovanje među ljudima je uglavnom bila [[Religija|religija]]<ref name="Audi" />, a od početka [[Novi vek|novog veka]] ([[16. vek]]) do Napoleonovih ratova dolazi do formiranja jedinstvenih jezika, i tradicije se međusobno mešaju stvarajući veće grupe ljudi iste kulture. Ovo vremenom dovodi do stvaranja nacija, tj. velikih grupa ljudi koji govore istim jezikom, koji su iste vere i imaju sličnu tradiciju. Do [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878]]. godine stvorene su sve veće nacionalne države.