Kukcojed – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Članku Kukcožder je promenjeno ime u Kukcojed
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 5:
Alternativni naziv je '''entomofagija'''<ref>Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). ''The insects: an outline of entomology'' (5th Ed). Wiley-Blackwell, ISBN 1405111135, ISBN 9781405111133. [http://books.google.com/books?id=ZZaVjVWUaXIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q=&f=false Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref>, što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.
 
Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;<ref>Capinera, John L. (Editor). (2008). ''Encyclopedia of Entomology'', (2nd ed). Springer Reference. ISBN 1402062427, ISBN 9781402062421. [http://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref> oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 10<sup>12</sup>&nbsp;kg sa procijenjenom populacijom od 10<sup>18</sup> organizama.<ref>{{cite book |title=The biomechanics of insect flight: form, function, evolution |last=Dudley |first=Robert |authorlink= |year=2002 |publisher=[[Princeton University Press]] |chapter=Flight and the Pterygote Insecta |pages=3–35 |isbn=9780691094915 |url=http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13}}</ref> Mnoga bića ovise o [[kukci]]ma koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu [[proteini]]ma, posebno tijekom sezone parenja.<ref name="cascades">{{cite book |title=Field Guide to the Cascades & Olympics |authors=Whitney, Stephen R. & Sandelin, R.| year=2004 |publisher=The Mountaineers Books |isbn=9780898868081 |pages=317 |url=http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC |accessdate =2010-04- 01. 04. 2010.}}</ref>
 
Neki primjeri kukcoždera su [[slavuj]], [[hijenski vuk]],<ref>{{cite web |url=http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html |title=Aardwolf (''Proteles cristata'') |author=Holekamp, Kay E. |publisher=www.animalinfo.org |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[ješci]],<ref name=echidnainfo>{{cite web |url=http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm |title="Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org |author= |publisher=West of Scotland & Ayr Group |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[lastavice]], [[mravojed]], [[šaran]], [[žabe]], [[gušteri]], [[šišmiši]] i [[pauci]]. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;<ref name="cascades"/> [[usnati medvjed]] je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer [[vilin konjic]], [[stršljeni]], [[bubamare]] i [[bogomoljke]].<ref>{{cite book |title=The economic importance of insects | authors=Hill, Dennis S. | year=1997 | publisher=Springer | page=198 |pages=395 |isbn=9780412498008 |url=http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC |accessdate =2010-04- 01. 04. 2010.}}</ref> Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput [[marmozeti|marmozeta]], [[tamarini|tamarina]], [[avetnjaci|avetnjaka]], [[galagiji|galagija]] i [[Madagaskarski prstaš|madagaskarskog prstaša]].<ref name="JonesMartinPilbeam">{{cite book|title= The Primate Order | last=Stetoff |first=Rebecca | year=2006 | publisher= Marshall Cavendish |pages=92| isbn=9780761418160 |url=http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C}}</ref><ref>{{cite book|title= The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution | editors=Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. | year=1994 | publisher= Cambridge University Press | location =Cambridge |isbn=0-521-32370-3}}</ref> Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.<ref name="Weiss&Mann">{{cite book |title= Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective. | authors= Weiss, M. L., & Mann, A. E.| year=1985 | publisher=Little Brown & Co. | location = Boston |isbn=0-673-39013-6}}</ref>
 
== Biljke kukcožderke ==
[[Datoteka:Drosera_capensis_bend.JPG|thumb|right|upright|''[[Drosera capensis]]'' se savija i zarobljava kukca.]]
[[Biljke mesožderke|Biljke kukcožderke]] su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci<ref name="Slack & Gate">{{cite book |title=Carnivorous Plants |last1=Slack |first1=Adrian |last2=Gate |first2=Jane |year=2000 |publisher=MIT Press |location= |isbn=9780262690898 |page= |pages=240 |url= |accessdate =2010-04- 02. 04. 2010.}}</ref> koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane ''biljke mesožderke'', one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).<ref name="Slack & Gate"/> U biljke mesoždeke spadaju [[Venerina muholovka]], nekoliko vrsta [[cjevolovke|cjevolovki]], vrste roda ''[[Pinguicula]]'', [[rosulje]], vrste roda ''[[Utricularia]]'', ''[[Aldrovanda vesiculosa]]'', vrste roda ''[[Brocchinia]]'' i druge. Ove biljke dobijaju [[dušik]] hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.<ref name="Slack & Gate"/>
 
Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, budući da konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene [[štakor]]e i [[gušteri|guštere]].<ref name="Slack & Gate"/> [[Charles Darwin]] je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.<ref name="darwin1875">{{cite book | author=[[Charles Darwin|Darwin, C.]] | title=Insectivorous plants | publisher=John Murray | location=London | year=1875 | url=http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm}}</ref>