Kora (biljke): Razlika između izmjena

Dodano 26 bajtova ,  prije 10 godina
m
razne ispravke
m (r2.6.4) (robot Dodaje: ln:Lomposo la mweté)
m (razne ispravke)
Unutarnja kora drveta je tanki sloj fiziološki aktivnog tkiva koje graniči s kambijem. Relativno je tanka i svijetlo obojena. Staničje [[floem]]a ili '''liko''' sačinjava cijelu unutarnju koru, pa je samim time sloj najbliži [[kambij]]u. Provodno staničje floema sadrži [[sitaste stanice]] i cjevčice, [[stanice pratilice]], [[stanice likovice]], stanice floemskog [[parenhim]]a i parenhimske trake srčike. Sitasti elementi čine osnovni kanal silaznog kretanja biljnog soka i hranjivih tvari ([[asimilati|asimilata]]) iz [[list|lišća]], nasuprot uzlaznom penjanju [[voda|vode]] i [[minerali|mineralnih tvari]] iz korijena u [[ksilem]]u. Stanice likovice su vrlo česte odrvenjene (''lignizirane'') biljne žile koje daju floemskom dijelu čvrstoću, a sačinjavaju 35-45% unutarnje kore drveta. U parenhimu floema se talože organske tvari, a trake srčike povezuju floem sa ksilemom omogućujući kretanje tvari od kore prema drvenastom dijelu stabljike.
 
== VanjskaEksterni koralinkovi ==
Kako se novi slojevi floema nižu iz godine u godinu, vanjski slojevi se satiru i sažimaju, a sitasti elementi i slične strukture propadaju. To tkivo tada prestaje sudjelovati u aktivnim fiziološkim procesima te se transformira u relativno inertnu, tamnu vanjsku koru, koja sačinjava veći i složeniji dio kore [[drvo|drveta]].
 
 
Kao posljedica sekundarnog rasta stabljike u širinu i nemogućnosti dugog pasivnog istezanja elemenata ritidome, mrtva kora s vremenom puca i odbacuje se u obliku prstenova, vlakana ili ljuski. U nekih biljaka kora se vrlo teško odbacuje, no i u njoj se javljaju pliće ili dublje pukotine.
== Eksterni linkovi ==
 
{{Commonscat|Bark}}
 
177.192

izmjene