Razlike između izmjena na stranici "Križevci"

Obrisana 4 bajta ,  prije 9 godina
m
razne ispravke
m (r2.6.4) (robot Mijenja: hu:Kőrös (Horvátország))
m (razne ispravke)
{{otheruses}}
{{Grad RH|
| ime = Križevci|
| županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] |
| broj stanovnika = 22.324|
| poštanski broj = 48260 |
| gradonačelnik = Branko Hrg ([[Hrvatska seljačka stranka]])|
| z. širina = 46.02 |
| z. dužina = 16.54 |
}}
 
 
==Geografija==
 
'''Križevci''' su [[grad]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], prema popisu stanovništva iz [[2001]] ima ukupno 11.894 stanovnika. Zbog blizine [[Zagreb]]a (57 km), Križevci se razvijaju kao satelitsko gradsko naselje s povoljnim smještajem u blizini regionalnih središta [[Koprivnica|Koprivnice]] (31 km), [[Bjelovar]]a (33 km) i [[Varaždin]]a (48 km). Za nastanak je Križevaca bio važan makroprometni položaj. Još od antike i [[Sredni vijek|srednjeg vijeka]] na križevačkom prostoru se nalazilo križište prometnih pravaca, a kroz Križevce je prolazila poznata cesta kralja Kolomana koja je povezivala panonski i [[Jadransko more|jadranski]] prostor. Suvremeni raster prometnih veza, nakon izgradnje makadamskih regionalnih putova između Podravine, [[Kalnik|kalničkog prigorja]] i Posavine u [[18. stoljeće|18. st.]], završen je izgradnjom željezničkih pruga prema Zagrebu i Koprivnici ([[1870]].), te Bjelovaru ([[1894]].). Grad je danas cestovno križište koje je, osim smještaja na prometnici koja povezuje Koprivnicu s [[Vrbovec|Vrbovcem]], ishodište regionalnih cestovnih veza iz smjera Bjelovara, iz Sudovca i doline rijeke Bednje, iz zelinskog prigorja preko Čanjeva te iz Rasinje preko Apatovca. Križevci leže na 140 m nadmorske visine, na južnom ishodištu kalničkog prigorja.
 
 
==Stanovništvo==
 
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, prijeratna velika općina Križevci imala je 39.060 stanovnika.
 
Nacionalni sastav:
 
* [[Hrvati]] - 36.925 (94,53%)
* [[Srbi]] - 927 (2,37%)
 
Grad Križevci, iste godine imao je 11.236 stanovnika, i to:
 
* [[Hrvati]] - 10.215 (90,91%)
* [[Srbi]] - 405 (3,60%)
 
Na istom popisu iz 1991. godine, kada se stanovništvo podjeli po današnjim općinama stanje je bilo sljedeće:
 
* Gradska općina Križevci - 22.608 stanovnika
* općina Sveti Ivan Žabno - 6.000 stanovnika
 
==Uprava==
 
==Historija==
 
Križevački župan se spominje [[1193]]. što govori da je tada postojala križevačka utvrda Cris. Naselje Križevci se prvi puta spominje [[1209]]. Ono je bila manja naseobina bez posebno reguliranog upravnog položaja. Dio Križevaca, kasnije nazvan Gornji grad, dobio je [[1252]]. privilegije slobodnog naselja.
Uz Gornji grad se razvio Donji grad, koji je povlasticu slobodnog kraljevskog grada dobio [[1405]]. Križevci su postali mjesto održavanja sabora i gotovo redovito boravište [[ban]]a i [[župan]]a. Najpoznatiji je sabor onaj održan 27. veljače 1397. godine, poznat pod nazivom Krvavi sabor križevački. Pretpostavlja se da je održan u crkvi sv. Križa, iako to nije u potpunosti potvrđeno. Na njemu su se okupili kralj Žigmund Luksemburški s jedne, te ban Stjepan Lacković s druge strane. Obojica su pored sebe imali stotine pristaša, a sabor se zove "krvavim" jer je na zasjedanju došlo do razmirica te su kraljevi vojnici sasjekli bana Stjepana i njegovu pratnju. Od sredine [[15. stoljeće|XIV. st.]] Križevačka županija je bila najveća u Slavoniji. Posebnu važnost Donjem gradu je davala župna crkva sv. Križa (spominje se od [[1326]].), jer su oba naselja potpadala pod istu župu. Oko Donjeg grada su u XV. st. izgrađene zidine pa se jedan dio našao unutar njih, dok je drugi dio, na južnoj strani, ostao izvan njih, tvoreći podgrađe. Naglo propadanje grada je započelo u tridesetim godinama [[16. stoljeće|XVI. st.]] Gornji grad su [[1539]]. spalili [[osmansko carstvo|Osmanlije]], kada je stradao i utvrđeni samostan [[Augustinci|augustinaca]]. Nakon dolaska [[Čazma|Čazme]] pod osmansku vlast [[1552]]. Križevci su se našli na neposrednoj graničnoj crti. Ustaljivanjem granice i stvaranje obrambenog sustava u Križevcima dolazi vojna posada pretežno njemačkih vojnika.
 
==Gospodarstvo==
 
==Slavni ljudi==
 
==Spomenici i znamenitosti==
 
U srednjem vijeku u Križevcima postoji augustinski samostan i crkva Sv. Križa uz koju se [[1643]]. podiže zvonik, a unutrašnjost je barokizirana u XVIII. st. U njoj je nekoliko baroknih slika i mramorni oltar (F. Robba, [[1756]].). U XVII. st. se grade franjevački samostan i pavlinska crkva Sv. Ane ([[1689]].). Krajem XVIII. st. dolazi do pojačane građevinske djelatnosti, izgrađene su prve veće zgrade svjetovnog karaktera, a pristupa se uređenju javnih površina. Izlazak grada izvan srednjovjekovnih okvira najbolje potvrđuje izgradnja kapele Majke Božje Koruške ([[1712]].-[[1725]].) zapadno od utvrde. Godine [[1786]]. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. Križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde. Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtjevalo županijsku zgradu za potrebu koje je [[1768]]. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana [[1779]]. i [[1780]]. Uz nju se istiću palače obitelji Karas ([[1796]].) i rodna kuća Franje Markovića ([[1798]].). Nekadašnji franjevački samostan, preuređen u biskupsku palaču (F. Arnold, [[1843]].-[[1845]].). Bivša franjevačka crkva, koja je postala grkokatoličkom katedralom, restaurirana je u neogotičkom stilu (H. Bollé) s ikonostasom i slikama na zidovima C. Medovića, I. Tišova i B. Čikoša te oltarom S. Pardona.
 
 
==Sport==
== Eksterni linkovi ==
 
{{commonscatCommonscat|Križevci}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.krizevci.hr Službene stranice grada]
* [http://www.krizevci.info Nezavisni novinski portal Križevaca]
{{Hrvatski gradovi}}
<!-- interwiki -->
{{commonscat|Križevci}}
 
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
177.192

izmjene