Bošnjaci – razlika između verzija

U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] u kojoj su [[Srbi]] dominirali,<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&pg=PA476|title=''The Oxford Companion to Politics of the World 2nd. ed.''|author=J. Krieger (ed)|publisher=Oxford University Press|year=2001|pages=476}}</ref> za razliku od prethodne [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]],<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&pg=PA134|title=Religijska razdvajanja i politička netolerancija u Bosni i Hercegovini|last=Velikonja |first=Mitja |year=2003 |publisher=Texas A&M University Press|page=134|isbn=1-58544-226-7}}</ref> mogućnost etničkog izjašnjavanja "Bošnjak" je odbijana kao neprihvatljiva.<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65|title=Ambivalentni mir: vanjska gradnja mira, prijetnja identitetu i rekoncilaciji u Bosni i Hercegovini|last=Kostic|first=Roland|year=2007|publisher=Uppsala univerzitet; Izvještaj br. 78, Odjel za istraživanje mira i sukoba i program studije holokausta i genocida|pages=65}}</ref> Kao politički kompromis, Ustav Jugoslavije bio je izmijenjen i dopunjen 1968. godine da bi se uveli ''[[Muslimani (narod)|Muslimani]]'' – u narodnom (ne u vjerskom) smislu; to je značilo samo prepoznavanje konstitutivnog naroda, ali ne i Bošnjaka, a time i bosanskog imena. Prije toga, velika većina Bošnjaka se izjašnjavala kao ''etnički neopredijeljeni musliman'' ili – u manjoj mjeri – ''neopredijeljeni Jugoslaven'' u popisima koji su se odvijali u Jugoslaviji, jer su ostale dostupne opcije bile ''Srbin-musliman'' i ''Hrvat-musliman''.<ref>{{cite book|title=Religion and the Cold War: A Global Perspective|editor=Philip Emil Muehlenbeck|page=184|publisher=Vanderbilt University Press|year=2012|url=http://books.google.com/books?id=ytEC2bOstFUC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false}}</ref> Iako je postizanje priznanja kao zasebnog naroda pod alternativnim imenom ostvareno, upotreba riječi ''Musliman'' u značenju imena naroda je, ipak – odmah u početku – odbijana, jer se nastojalo da se Bošnjaci označe kao vjerska grupa umjesto etničke. Citat bosanskog predsjednika [[Hamdija Pozderac|Hamdije Pozderca]] u to vrijeme govori o indirektno uslovljenomuvjetovanom prihvatanju pogrešnog imena ''Musliman'':

{{Citat2|Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.|'''Hamdija Pozderac''', u razgovoru s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] u vezi s ustavnim reformama 1971. godine<ref>{{cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/79477 |title=AUTOHTONE NACIONALNE MANJINE I USTAVNE PROMJENE 2009.–2010. |last1=Horvat |first1=Ana |date=March 2010|publisher=Fakultet prava (Univerzitet u Zagrebu) |accessdate=2014-06-17|language=Bosnian|page=574}}</ref>}}

Za razliku od čestih srpskih i hrvatskih nacionalističkih tvrdnji, Bosna i Hercegovina predstavlja historijsku cjelinu koja ima svoj identitet i svoju historiju.<ref name=Velikonja2003>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=Rf8P-7ExoKYC&pg=PA13|title=''Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina'' (u prijevodu na bosanski: ''Religijske separacije i politička netolerancija u Bosni i Hercegovini'')|last=Velikonja|first=Mitja|year=2003|publisher=Texas A&M University Press|pages= 13}}</ref> Ova dva susjeda su, doista, okupirali dijelove svog teritorija, ali samo za kratko vrijeme i, kao takve, ni Srbija ni Hrvatska nemaju bilo kakva ozbiljna historijska prava i pretenzije na Bosnu.<ref name=Velikonja2003/><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA8|title=''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed'' (u prijevodu na bosanski: ''Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija'')|authors= Robert J. Donia and John VA Fine|publisher=Columbia University Press|year=1995|pages=8}}</ref> Osim toga, iako je Bosna i Hercegovina u odnosima sa svojim susjedima Srbima i Hrvatima kroz vijekove, ona ima veoma različitu historiju i kulturu u odnosu na njih.<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA7|title=''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed'' (u prijevodu na bosanski: ''Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija'')|authors=Robert J. and John VA Fine|publisher=Columbia University Press|year=1995|pages=7}}</ref> John Kinnamos, historičar [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]] iz [[12. vijek|12. vijeka]], navodi da Bosna nije bila podređena; naime, Bosanci su imali "vlastiti poseban način života i vlasti".<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA16|title=''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed'' (u prijevodu na bosanski: ''Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija'')|authors=Robert J. Donia and John VA Fine|publisher=Columbia University Press|year=1995|pages=16}}</ref> Prema američkom profesoru Johnu van Antwerpu Fineu Mlađem (John V. A. Fine Ml.), istaknutim ''autoritetom'' na ovim područjima ispitivanja,<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=mQP4g8bAa5AC&pg=PA75|title=''Stone Speaker: Medieval Tombs, Landscape, and Bosnian Identity in the Poetry of Mak Dizdar'' (u prijevodu na bosanski: ''Kameni Spavač: Srednjovjekovne grobnice, pejzaži i bošnjački identitet u poeziji Maka Dizdara'')|first=Amila|last=Buturović|publisher=Palgrave|year=2002|pages=75}}</ref> [[Bošnjani]] su bili zaseban narod od najmanje [[10. vijek|10. vijeka]].<ref name="lrb.co.uk">{{cite web|url=http://www.lrb.co.uk/v16/n08/john-fine/what-is-a-bosnian|title=''What is a Bosnian?'' (u prijevodu na bosanski: ''Šta je Bošnjanin?'')|author=John VA Fine|publisher=London Review of Books; ''Vol.16 No.8. 28 April 1994''|pages= 9–10.}}</ref>

Rani [[Slaveni]], ljudi iz sjeveroistočne Evrope, su naselili teritoriju Bosne i Hercegovine (i susjednih područja) u [[6. vijek|6. vijeku]] i početkom [[7. vijek|7. vijeka]] (u toku Seobe naroda), te su se sastojali od malih plemenskih jedinica proizašlih iz jedne slavenske konfederacije poznate Bizantincima pod imenom [[Sklavinija]] (dok su Anti, grubo rečeno, kolonizirali istočne dijelove [[Balkan]]a).<ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Donia, Robert J. ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''. New York: Columbia University Press, 1994, str. 8}}</ref><ref>Hupchick, Dennis P. ''The Balkans from Constantinople to Communism'', str. 28–30. Palgrave Macmillan (2004)</ref> Po svom dolasku, [[Slaveni]] su asimilirali paleo-Balkan, i to većinom romanizirana plemena, općenito poznata kao [[Iliri]] na području današnje Bosne i Hercegovine, ali i [[Kelti|keltsko]] stanovništvo koje se pomiješalo s njima još od [[4. vijek|4. vijeka]] p. n. e., te u manjoj mjeri Ostrogoti, tj. Istočni [[Goti]], koji su pričali [[njemački jezik]], a koji su došli na ovo područje u kasnom [[4. vijek|4. vijeku]] n. e.

Timothy Gregory piše:

S obzirom na nova vremena, vrlo je vjerovatno – i ni na koji način nemoguće – da je mali dio predaka bošnjačkog naroda moguće pratiti do drugih islamiziranih i srodnih [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] naroda, kao što su [[Hrvati]] (uglavnom ona populacija onoga što je postalo "Turska Hrvatska", te oni slavonski muslimani koji su migrirali u Bosnu i [[Sandžak]], nakon 1687. godine, kada su [[Osmanlije]] izgubile sve zemlje sjeverno od rijeke [[Sava|Save]] u tzv. ''Austro-turskom ratu''). Neki Bošnjaci vuku korijene i od srpskih i crnogorskih [[muhadžir]]a, ali i drugih nejužnoslavenskih pojedinaca, koji su pod osmanskom vlašću bili konvertirani (preobraćeni, ''prevedeni'') na islam i prihvaćeni u zajedničku bošnjačku zajednicu (to su, npr., slavenizirani bosanski [[Vlasi]],<ref name="Historija Bošnjaka, str. 119">Mustafa Imamović – Historija Bošnjaka, Osmanska država i islamska civilizacija, str. 119</ref> [[Mađari]],<ref name="Historija Bošnjaka, str. 119"/> [[Albanci]],<ref name="Historija Bošnjaka, str. 119"/> i njemački [[Saksonija|Sasi]]<ref name="Historija Bošnjaka, str. 119"/>).

U udaljenom planinskom području – u Bosni – se čini da je naseljeno manje [[Slaveni|Slavena]] uopćenoopćenito, a možda da je i ona samo služila kao područje utočišta za domaće [[Iliri|Ilire]].<ref>John VA Fine, Jr. (1983; 1991) ''The early medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century'', str. 37–38</ref> Toponim ''Bosna'', nastao po imenu rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] po kojem se historijski temelji – najvjerovatnije je izveden od ilirskog ''Bosona'' (u prijevodu na bosanski: ''tekuća voda''), te je odraz ilirskog naslijeđa regije.<ref name="Imamovic"/> Plemena poznata pod etnonimima ''srpski'' i ''hrvatski'' se opisuju kao druga, kasnija / (potonja), migracija različitih ljudi tokom druge četvrtine [[7. vijek|7. vijeka]] za koje se ne vjeruje da su bili posebno brojni;<ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Donia, Robert J. ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''. New York: Columbia University Press, 1994}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Fine, John V.A (1991). "The early Medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century". The University of Michigan Press}}</ref> ova rana ''srpska'' i ''hrvatska'' plemena, čiji je tačan identitet predmet naučnih rasprava,<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=gbUlnaHlHS0C&pg=PA404|title=''Empires and Barbarians: The Fall of Rome and the Birth of Europe''|author=Heather, Peter|year=2010|work= |publisher=Oxford University Press |accessdate=}}, str. 404–406</ref> su ''došla da prevladaju'' nad Slavenima u susjednim regijama. Bosna, međutim, se čini da je teritorij izvan srpskog i hrvatskog upravljanja i ne spominje se kao jedno od područja koje je naseljeno od strane ovih plemena. Vremenom, Bosna će formirati nezavisnu jedinicu pod upravom vladara [[ban Kulin|bana Kulina]], koji je sebe nazivao Bošnjaninom.<ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Fine, John V.A (1991). "The early Medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century". The University of Michigan Press}}</ref>

U [[14. vijek|14. vijeku]] [[Bosansko kraljevstvo]] smješteno na rijeci Bosni se počinje uzdizati. Njegovi su se ljudi, ne-koristećinekoristeći lokalno ime, nazivali Bošnjanima.<ref name="lrb.co.uk"/><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&pg=PA19|title=Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', Harvard University Press, str. 19.}}</ref> Međutim, sve do osmanskeosmanlijske okupacije Balkana nije bilo moguće da se ''moderni Bošnjaci'' počnu bitno razlikovati od okolnih Slavena, svojom samoidentificirajućom islamskom ulogom Bošnjaka, kao što je bila i ona koju je odigralo [[katoličanstvo]] za Hrvate i [[pravoslavlje]] za Srbe.<ref>{{Cite book|last=Coppieters | first=Bruno | title="Contextualizing Secession: Normative Studies in Comparative Perspective" |publisher=Oxford University Press |year=2003 |page=119 |isbn=0-19-925871-6}}</ref> Socijalna antropologistkinja Tone Bringa zaključuje da "niti bošnjački, niti hrvatski, niti srpski identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina".<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title="Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States"|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}</ref>