Jupiter – razlika između verzija

| <0.0001%

|}

 

 

 

Jupiter je dobio ime po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija|Grci]] zvali [[Zeus]]. Vidi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]].

 

== Fizička svojstva ==

 

=== Jupiterova atmosfera ===

Jupiterova [[atmosfera]] sastoji se od gustih slojeva [[oblak]]a čija visina seže do 1000 kilometara. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji. Na vrhu atmosfere se nalaze crveni oblaci čiji sastav je mješavina leda i vode. Kristali amonij-hidrosulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima amonijakovog leda. Općenito se može reći da je atmosfera ovoga diva među planetima sunčeva sustava sastavljena od 75 % vodika i 23 % helija. Ostatak otpada na vodenu paru, metan, amonijak i slične kemijske spojeve.

 

 

=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===

Mjerenja gravitacijskog polja ukazuju na postojanje značajne koncentracije stjenovitog i [[led]]enog materijala u Jupiterovoj unutrašnjosti, vjerojatno jezgre mase 10 do 15 puta veće od Zemlje. [[Tlak]] u unutrašnjosti Jupitera dostiže više desetaka milijuna bara.

 

 

=== Orbita ===

Jupiter svoju stazu oko Sunca obiđe za 11.87 godina. Zbog eliptičnosti putanje udaljenost između Jupitera i Sunca varira od 4.95 do 5.5 AJ.

 

=== Rotacija ===

[[Datoteka:Jupiter showing SL9 impact sites.jpg|thumb|left|190 px|1994. je komet Shoemaker-Levy 9 udario u Jupiter, stvorivši tamne pjege u atmosferi]]

Jedan Jupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog te brze rotacije na Jupiteru nastaju snažna vrtloženja i turbulencije u atmosferi. Periodi [[rotacija|rotacije]] se razlikuju od sloja do sloja zbog različitih atmosferskih gibanja.

[[Datoteka:790106-0203 Voyager 58M to 31M reduced.gif|thumb|270 px|Približavanje Voyagera 1 Jupiteru]]

=== Magnetosfera ===

1955. godine otkrivena je radio-emisija s Jupitera, što je upućivalo na jako [[magnetsko polje]]. Jako magnetsko polje Jupitera posljedica je debelog sloja [[metalni vodik|metalnog vodika]] i brze rotacije. Magnetska je os priklonjena za 11° prema osi rotacije.

 

 

== Jupiterovi prstenovi ==

Godine 1979. letjelica Voyager je otkrila Jupiterove prstene. Prsteni se uglavnom sastoje od mikrometarskih čestica prašine, a prostiru se sve do površine planeta. Najbliži Jupiteru je '''Halo''' prsten, širok oko 20 000 km, koji ima oblik torusa. Na Halo se nastavlja 7 000 km široki glavni prsten. Unutar glavnog prstena se nalaze i Jupiterovi sateliti [[Metis (mjesec)|Metis]] i [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]]. Smatra se da su ova dva satelita izvor materijala (udari meteorita izbacuju krhotine u svemir) za glavni pojas, dok su druga dva mala unutarnja satelita - [[Amalteja (mjesec)|Amalteja]] i [[Tebe (mjesec)|Tebe]] - izvori materijala za vrlo rijetke '''Amalthea Gossamer''' (unutar Amaltejine putanje) i '''Thebe Gossamer''' (između putanja Amalteje i Tebe) prstene koji se nastavljaju na glavni prsten.

 

== Jupiterovi prirodni sateliti ==

''Pogledati: [[Jupiterovi prirodni sateliti]]''

 

Prema dosadašnjim saznanjima oko Jupitera kruže 63 prirodna satelita (mjeseca). Zbog velikog broja prirodnih satelita, postoji podjela po sljedećim skupinama:

* [[Amalteja]],

* [[Galilejanski sateliti]] ([[Io (mjesec)|Io]], [[Europa (mjesec)|Europa]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]], [[Kalisto (mjesec)|Kalisto]]),

 

== Historija ljudskog istraživanja ==

Zbog svoje vidljivosti golom oku na noćnom nebu Jupiter je bio poznat u antičkim vremenima. Godine [[1610]]. [[Galileo Galilej]] pomoću teleskopa otkriva četiri prirodna satelita koji su prozvani: Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Ovu grupu prirodnih satelita nazivamo galilejanskim satelitima. Sa Zemlje je do sada poslano 5 sondi, koje su bile uspješne u svom cilju. Prva sonda koja je uspjela stići do Jupitera bila je međuplanetarna sonda [[Pioneer 10]]. Poslala je prve slike relativno niske rezolucije. Pioneer 10 je također vratila i telemetrijske podatke o magnetosferi i atmosferi Jupitera. Sonde iz porodice Voyager ([[Voyager 1]] i [[Voyager 2]]) su bile opremljene boljim kamerama i instrumentima nego sonde Pioneer, i poslale su slike i telemetrijske podatke na zemlju 1979. godine. To je pridonijelo proširenju znanja o planetu Jupiter, otkrivši slijedeće:

* orbitalne prstene koje opasuju planet slične onima oko Saturna, ali manje izražene

* nove satelite koje nisu bile opaženi prije, na primjer grupu satelita u porodici [[Amaltea (mjesec)|Amaltea]] koji su u niskoj orbiti iznad Jupitera i koji imaju promjer manji od 200km

 

 

 

== Planet Jupiter u romanima i filmovima ==

* U filmu Odiseja 2001 (2001: A Space Odyssey) (1968) [[Stanley Kubrick]]a, Jupiter je središte radnje, dok se u nastavku, u filmu Odiseja 2010 (2010: Odyssey Two) (1984), Jupiter pretvara u zvijezdu s pomoću fiktivne tehnologije koja uspjeva povećati gustoću jezgre Jupitera.

* Radnja filma ''Outland'' (1980) [[Peter Hyams|Petera Hyamsa]] se odvija na Jupiterovom satelitu Io.

 

* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/500_jupiter.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Jupiter]

<!-- interwiki -->

{{Template:Sunčev sistem}}

 

 

[[Kategorija:Sunčev sistem|Jupiter]]