Isaac Asimov – razlika između verzija

 

'''Isaac Asimov''' (Petrovsk, [[2.1.]] [[1920]]. – [[New York]], [[6.4.]] [[1992]].), [[SAD|američki]] je pisac fantastike i [[biokemija|biokemičar]].

 

Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanošću, "popularnom znanošću", kriminalističkom književnošću i [[Spekulativna fikcija|spekulativnom fikcijom]] (uglavnom [[znanstvena fantastika|znanstvenom fantastikom]], ali i [[Fantastika (fantasy)|fantastikom]]) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90 000 pisama i razglednica. Zajedno s [[Robert Heinlein|Robertom Heinleinom]] i [[Arthur Clarke|Arthurom Clarkeom]] čini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatiji mu je djelo «Fundacija (Zaklada)» u koje je uklopio i serijale «Galaktičko carstvo» i «Robot».

 

 

== Biografija ==

 

Rođen je u [[Rusija|Rusiji]], ali je zajedno s roditeljima emigrirao [[1923]]. godine u [[SAD]]. Roditelji su mu govorili [[engleski jezik|engleski]] i [[jidiš]], tako da nikad nije naučio govoriti [[ruski jezik|ruski]]. Odrastao je u Brooklynu ([[New York]] gdje je naučio čitati s pet godina, a tečno je govorio i engleski i jidiš. Njegovi su roditelji posjedovali prodavanonicu u kojoj je bilo i znanstveno-fantastičnih časopisa koje je često bio čitao. Oko jedanaeste godine i sam je počeo pisati vlastite priče.

 

U svojoj je zbirci šala često navodio šale o židovskom i kršćanskom bogu, vragu i raju te o drugim religijskim temama. Naime, smatrao je kako dobra šala može inducirati značajniju i dublju misao od brojnih sati [[filozofija|filozofskih]] rasprava.

 

Što se tiče političkih uvjerenja, bio je član demokratske stranke. Bio je veliki protivnik Vijetnamskog rata šezdesetih godina 20. stoljeća. Također se smatrao feministom i prije negoli je feministički pokret uopće uzeo zamaha. Smatrao je i da se homoseksualnost treba smatrati moralnim pravom, baš kao i bilo koji spolni odnos kojemu svrha nije razmnožavanje.

 

Bavio se različitim problemima, a u svojoj je posljednjoj proznoj knjizi iz [[1991]]. «Naša ljuta Zemlja» pisao o problemu uništavanja [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] i globalnom zatopljenju. Suautor te knjige bio je njegov prijatelj i pisac znanstvene-fantastike, Frederik Pohl.

 

Asimov je umro [[6. travnja]] [[1992]]. Nadživjela su ga žena Janet i njegova djeca iz prvoga braka. Deset godina nakon njegove smrti, Janet Asimov objavila je novo izdanje njegove autobiografije u kojem je rečeno kako je uzrok njegove smrti [[SIDA|sida]]. Naime, zaražen je za vrijeme transfuzije krvi prilikom operacije srčane premosnice. Janet je rekla kako je Asimov sve htio priznati javnosti, ali su mu liječnici savjetovali da to ne učini.

 

 

== Književni rad ==

 

Njegova su četiri zakona robotike danas legendarna, a glase:

:'''2.''' Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.

:'''3.''' Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.

 

Asimov je svojim najboljim djelom smatrao priču «Posljednje pitanje» (''The Last Question'') iz [[1956]]. godine.

 

 

== Citati ==

* ''Život je ugodan. Smrt je mirna. Prijelaz je taj koji nas brine.''

* ''Nikad nemoj dopustiti da ti osjećaj morala zasmeta da učiniš ono što je ispravno.''

* ''Loša ideja dobro napisana bit će bolje prihvaćena od loše napisane ali dobre ideje.''

* ''Nasilje je posljednje utočište nesposobnih.''

 

 

== Nepotpun popis djela ==

[[Datoteka:Isaac_Asimov_on_Throne.png|thumb|'''Isaac Asimov''']]

 

=== Serijal o robotima ===

:1. '''Ja, robot''' (I, Robot) (1950) - 9 priča povezanih u jednu priču

:2. '''The Complete Robot''' (1982) - zbirka od 31 priče, uključuje sve iz zbirke ''Ja, robot'', ali redoslijed je drugačiji i nisu više povezane u jednu veliku priču.

:9. '''Isaac Asimov's Inferno''' (1994) Roger MacBride Allen

:10. '''Isaac Asimov's Utopia''' (1996) Roger MacBride Allen

 

=== Serijal o Carstvu ===

:11. '''Svemirske struje''' (The Currents of Space) (1952) - roman

:12. '''Zvijezde, prah nebeski''' (The Stars, Like Dust) (1951) - roman

:13. '''Kamenčić na nebu''' (Pebble in the Sky) (1950) - prvi roman Isaaca Asimova

:14. '''Blind Alley''' (1945) - kratka priča

 

=== Serijal o Zakladi/Zadužbini ===

Hrvatski izdavač ''Izvori'' englesku riječ ''foundation'' prevodi kao fundacija, ali bolje je zaklada, ili kako je Gordana Vučićević u Beogradu prevela - zadužbina.

 

:20. '''Na rubu Zaklade/Na rubu Zadužbine''' (Foundation's Edge) (1982)

:21. '''Zaklada i Zemlja/Zadužbina i Zemlja''' (Foundation and Earth) (1986)

 

Poslije Asimovljeve smrti, tri značajna pisca ZF-e napisala su tri romana koja spadaju radnjom i likovima u serijal o Zakladi/Zadužbini, a spomenuti su odvojeno, jer nisu napisani u dogovoru s Asimovom. To su:

* '''Foundation's Fear''' (1997) Gregory Benford

* '''Foundation and Chaos''' (1998) Greg Bear

 

== Glavni likovi Asimovljevih priča i romana ==

* Susan Calvin, robopsiholog

* R. Daneel Olivaw, robot detektiv

* Hari Seldon, osnivač Zaklade

* Dors Venabili, Seldonova žena

 

 

== Povezani članci ==

* [[Spekulativna fikcija]]

* [[Znanstvena fantastika]]

 

 

* [http://www.asimovonline.com/oldsite/asimov_big_list.html Popis svih djela Isaaca Asimova]

* [http://www.asimovonline.com/ Internet stranice posvećene Asimovu (na engleskom)]