Razlike između izmjena na stranici "Rat u Iraku"

Obrisano 13 bajtova ,  prije 8 godina
m/м
razne ispravke
m/м (Bot: Adding {{Commonscat|Iraq War}})
m/м (razne ispravke)
 
==Historija==
 
Nakon [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] na vlasti u Iraku pod internacionalnim sankcijama je ostao na [[SAD]] bijesan [[Saddam Hussein]] koji u devedesetim godinama dvadesetog veka odbija dati naftne ugovore američkim korporacijama. Kako su u tom vremenu jedan za drugim propadale američke zavjere za promjenu režima u Iraku članovi udruženja Projekt za Novi Američki Vijek su 16.1.1998. poslali američkom predsjedniku Bilu Clintonu zahtjev za promjenu režima u Iraku <ref>[http://www.newamericancentury.org/iraqclintonletter.htm Letter to Clinton]</ref>. U skladu s tim zahtjevom američki kongres je donio odluku koju će predsjednik potpisati 31.10.1998. godine imena Iraq Liberation Act <ref>[http://thomas.loc.gov/cgi-bin/query/z?c105:H.R.4655.ENR: Iraq Liberation Act]</ref> koji jasnog govori da je cilj američke politike "promjena režima" u Iraku. Ti politički moćni članovi Projekta za Novi Američki Vijek koji dolaze na vlast s [[George W. Bush|Bushom]] 2001. godine su pored ostalih bili [[Donald Rumsfeld]] ministar obrane, [[Paul Wolfowitz]] zamjenik ministra obrane, NSC direktor [[Elliott Abrams]], predsjednikov brat [[Jeb Bush]], zamjenik predsjednika [[Dick Cheney]], zamjenica ministra vanjskih poslova [[Paula Dobriansky]] i mnogi drugi.
 
 
===Državna propaganda===
 
U sklopu priprema za invaziju Iraka još tijekom 2002 godine vlada i mediji [[SAD]]a su pokrenuli državnu [[propaganda|propagandu]] s ciljem dobivanja podrške vlastitog stanovništva za ovu invaziju i [[okupacija|okupaciju]]. Osnovni dio ove podrške su činile optužbe o saradnji [[Irak]]a i Al Qaide kao i postojanje iračkog oružja za masovnog uništenje. Rezultat ove državne propagadne okrenute prema vlastitom stanovništvu je bila javna podrška tamošnjeg stavništva ovoj vojnoj agresiji. Istraživanje koje je provelo [[University of Maryland]] 2003 godine je gledajući razno istraživanja javnog mišljenja je otkrilo da je u january 2003 godine (dva meseca pre invazije) 68 % stanovnika SAD verovalo da je [[Irak]] igrao veliku ulogu u [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadima 11. septembra 2001]],a još njih 13 % je verovalo da su nađeni čvrsti dokazi te vladine tvrdnje. U istraživanju vođenom mesec dana kasnije kada su ispitanici imali veći broj mogućih odgovora njih 20 % je verovalo da je Irak direktno uključen u [[Napadi 11. septembra 2001.|teroristički napad]], njih 36 % je verovalo da je Irak dao pomoć Al Qaidi, 29 % je verovalo da je bilo službenih kontakata između [[Al Kaida|Al Qaide]] i Iraka dok ih je samo 7 % izjavilo da nema nikakve veze između Al Qaide i Iraka što je bila za razliku od ostalih opcije jedina istina. Samom invazijom i okupacijom propaganda usmjerena prema vlastitom stanovništvu nije prestala tako da je ona nastavljane i nakon okupacije Iraka samo što je sada bila usmjerena prema vladinim propagandnim tvrdnjama da su u Iraku nađeni dokazi tih veza. Ovaj put [[propaganda]] je bila samo djelomično uspješna pošto je u te vladine tvrdnje verovalo u junu 2003 samo oko 50 % stanovnika SADa.
 
 
===Downing Street Memo===
 
Tijekom priprema za invaziju [[Irak]]a [[Velika Britanija|britanska vlada]] zajedno s vojnim i obavještajnim predstavnicima je održala tajni sastanak [[23.7.]][[2002]]. godine čiji podaci će izaći u javnost 2005. godine pod imenom Downing Street Memo (Downing Street je adresa britanske vlade). Internacionalno najvažnija, najosjetljivija točka tog dokumenta je bio izvještaj šefa britanske tajne službe Sir Richard Dearlovea, koji je nakon sastanka u [[Washington]]u izjavio na toj tajnom sastanku:
"Bush želi vojnom akcijom koja će biti objašnjena postojanjem oružja za masovno uništenje i vezom s terorizmom maknuti [[Saddam Hussein|Sadama Huseina]]. Obavještajni podaci i činjenice se prilagođavaju toj politici...." <ref>[http://www.downingstreetmemo.com/memos.html Downing Street Memo]</ref>.
 
== Tijek rata 2003. ==
 
[[Datoteka:Saddamcapture.jpg|thumb|150px|thumb|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]]
Koalicija od 48 država koju je predvodila [[SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], brojala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] sa [[Turska|Turske]], invazija je krenula [[ 20. ožujka]] [[2003.]] sa teritorija [[Kuvajt]]a, nazvana "'''Operacija sloboda Iraku'''". Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu<ref>[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html CNN: US launches cruise missiles at Saddam]</ref>. Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu.
 
=== Bitka za Faludžu ===
 
Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu [[Faludža|Faludži]]. [[4. travnja]] [[2004]]. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela [[Druga bitka za Faludžu]]. [[9. travnja]] dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, američki vojnici su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su američki vojnici počeli planirati drugu ofenzivu na jesen<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-11/a-2004-11-12-3-1.cfm?renderforprint=1&textonly=1&&TEXTMODE=1&CFID=81193782&CFTOKEN=96744668 Nastavak vojnih operacija u Faludži]</ref>. Nakon druge borbe, Faludža je ponovno osvojena a navodno je poginulo oko 1.300 pobunjenika i 95 američkih vojnika. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike<ref>[http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=24798 DefenseLink News Article: Fallujah Secure, But Not Yet Safe, Marine Commander Says]</ref><ref>[http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,600099888,00.html Deseret Morning News | Fighting erupts in Fallujah as refugees return; three Marines killed in action]</ref><ref>[http://www.pbs.org/newshour/bb/middle_east/july-dec04/fallujah_12-23.html Online NewsHour: Fallujah Citizens Return to Homes in Wake of Fighting - December 23, 2004]</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah], Field Artillery, [[travanj]] [[2005]].</ref>
 
 
=== Političke promjene u američkim izborima 2008. ===
 
[[4. studenog]] [[2008]]. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su po prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obečanjem da će povući američke vojnike iz Iraka, najkasnije do [[2010]]. "''Ne postoji vojno rješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad''", izjavio je Obama<ref>[http://www.poslovni.hr/81997.aspx Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske]</ref>. Ipak, američki i irački dužnosnici u [[Bagdad]]u izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom", rekao je irački ministar vanjskih poslova [[Hoshyar Zebari]] u američkome veleposlanstvu u Bagdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon [[31. prosinca]] te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda]</ref>, pa nakon njega formalno nema više SAD snaga u Iraku, ako se izuzme 50 hiljada njih (službeni broj) u vojnim bazama na iračkom teritoriju koje im je "poklonila" vlada koju su oni postavili.
 
 
== 2009: Obamina izlazna strategija ==
 
[[27. veljače]] [[2009]]. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u vojnoj bazi '''Camp Lejeune''' u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do [[31. kolovoza]] [[2010]]. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnika će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-terorističke operacije do [[2011]]. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.]The New York Times</ref>.
 
 
== Troškovi ==
 
[[SAD]] je do [[1. listopada]] [[2006]]. potrošio 379 milijardi $ na rat u [[Irak]]u, a do [[1. listopada]] [[2009]]. brojka je prešla 690 milijardi $, što je oko 2.300 $ troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno 2.200 milijuna $ tjedno ili oko 8.8 milijardi $ mjesečno<ref>[http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs]</ref>. [[Velika Britanija]] potrošila je pak oko 4.5 milijardi [[Britanska funta|funti]] na rat<ref>[http://www.iraqanalysis.org/publications/235 Iraqanalysis.org]</ref>.
 
*'''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovano ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Reprezentativan uzorak nacije od otprilike 1.720 iračkih osoba odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22 % ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48 % poginulo od pucnjave, 20 % od auto-bombe, 9 % od zračnog napada, 6 % od nesreće a 6 % od ostalog uzroka<ref name=ORB> [http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 "More than 1,000,000 Iraqis murdered"]. September 2007. Opinion Research Business. PDF report: [http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf]</ref><ref name=ORB2> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"]. By Tina Susman. Sept. 14, 2007. ''[[Los Angeles Times]].''</ref><ref name=ORB3> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"]. By Peter Beaumont and Joanna Walters. Sept. 16, 2007. ''[[The Observer|The Observer (UK)]].''</ref><ref name=ORB4> [http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"]. Sept. 18, 2007. ''[[Media Lens]].''</ref>.
 
*'''Iraq Body Count''' objavljuje da je broj mrtvih od ožujka [[2003]]. do [[31. kolovoza]] [[2010]]. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC">[http://www.iraqbodycount.org/ Iraq Body Count]</ref> Međutim, nakon curenja dokumenata sa Wikileaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150,726.<ref name="independent"/><ref name="ibc2"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80 % su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika Koalicije, 4,744, ukupan broj poginulih penje se na 155,470.<ref name="ibc2"/>
 
== Posljedice ==
 
Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvođenje demokracije, zaštita '''vojnika koalicije''' i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]"<ref>[http://www.iraq-war.ru/article/108687 Decrepit healthcare adds to toll in Iraq]</ref>. Pothranjenost među djecom je porasla sa 19 % prije rata [[2003]]. na prosječno 28 % do godine [[2007]]., a oko 70 % stanovništva nema pristup pitkoj vodi<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L3048136.htm Reuters: Hunger, disease spread in Iraq]</ref>. U prosjeku, 60-70 % djece u Iraku boluje od psihičkih problema<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/IRIN/4ef14e3c0bd5ad74baf903a1b1ad849c.htm Reuters: Traumatised children suffer psychological damage]</ref>. Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5.000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece Independent: Cholera spreads in Iraq as health services collapse]</ref>, a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od [[2003]]<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly]</ref>.
 
 
==Formalni kraj rata i okupacije==
 
Iako je službeni kraj rata proglasio američki predsednik [[George W. Bush]] još 2003. godine sledećih 8 godina američka vojska ostaje u [[Irak]]u u raznim ulogama. Do njenog službenog povlačenja i time barem [[de facto]] kraja ove vojne akcije dolazi 31.12.2011., nakon čega je američka vojska povučena i zamenjena raznim plaćenićkim vojskama <ref>[http://www.presstv.ir/detail/215338.html Blackwater mercenaries to return to Iraq]</ref> dok je enormni broj osoblja američke ambasade u [[Bagdad]]u od 8.000 ljudi udvostručen na 16.000 <ref>[http://www.presstv.ir/detail/215318.html US embassy staff hike worries Iraq MPs]</ref> čime se garantira daljnji utjecaj [[Washington]]a na samo formalno samostalan Irak.
 
==Vidi==
 
*[[Zaljevski rat]]
*[[Libijski rat]] (Druga zapadna intervencija u naftom bogatoj državi)
==Izvori==
{{izvori|2}}
 
 
 
177.192

izmjene