Razlike između izmjena na stranici "Imenica"

* konkretne (stvarne) - označavaju sve ono što je opipljivo (bića, predmete)

* apstraktne (mislene, nestvarne) - označavaju osobine, osjećaje, stanja, fizičke i duševne moći, radnje, prirodne i društvene pojave.

 

 

== U srpskohrvatskom jeziku ==

Imenice u [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] imaju tri gramatička svojstva: [[rod (gramatika)|rod]], [[broj (gramatika)|broj]] i [[padež]]. Od ta tri svojstva rod je fiksan, tj. riječ ima unaprijed određeni rod, a promjenjiva je po broju i padežu.

 

Osim tih svojstava, svaka imenica pripada u jednu ''deklinacijsku skupinu''. Deklinacijska skupina određuje način (uzorak) promjene imenice po broju i padežu. Deklinacijske skupine u vezi su s rodom imenice.

 

 

=== Rod i deklinacijske skupine ===

Rod je u srpskohrvatskom jeziku ''gramatički''. To znači da rod (muški, ženski i srednji) proizlazi iz oblika same riječi i deklinacijske skupine, a za živa bića se najčešće poklapa i sa stvarnim spolom. Rod određuje koji se oblik [[pridjevi|pridjeva]] koristi uz imenicu ili koji oblik [[zamjenica|zamjenice]] može zamijeniti imenicu, budući da te vrste riječi često imaju različite oblike za različite rodove.

 

| -''i'' skupina || ženski || na suglasnik, izuzetno na -''i'' || ''kost'', ''noć''

|}

 

 

=== Broj ===

Broj označava odnosi li se imenica na jedan objekt (jednina) ili više njih - za manje skupine/uz brojeve 2 do 4 ([[dvojina]]) ili za veće skupine/brojeve veće od 5 (množina), i odnosi se na slaganje s [[pridjevi]]ma i [[glagol]]ima koji također imaju različite oblike za jedninu i množinu.

* Većina imenica ima posebne oblike u jednini i množini, koji su međusobno povezani pravilima, ovisno o deklinacijskoj skupini (''zub'' - ''zubi'')

* Neke imenice imaju samo jedninu, a neke samo množinu (npr. ''vrata'', tzv. ''pluralia tantum'')

 

U množini, dvojini i rodu imenica postoje izuzetci za neke riječi.

 

 

=== Padež ===

Svaka imenica postoji u različitim oblicima, koji se nazivaju padežima. U standardnom hrvatskom su padeži [[nominativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[akuzativ]], [[vokativ]], [[lokativ]] i [[instrumental]]. Padežne promjene povezane su s promjenom po broju, tj. postoji ukupno 14 mogućih padeža (ako brojimo posebno padeže u jednini i množini).

 

 

Nominativ jednine (ako postoji) uzima se kao "referentni oblik" imenice te se u tom obliku riječi nalaze u rječnicima i sl.

 

 

=== Pregled deklinacijskih skupina ===

Slijedi pregled deklinacijskih skupina. U literaturi se često glavna skupina muškog roda i skupina srednjeg uzimaju zajedno.

 

 

==== Glavna skupina muškog roda ====

Ova skupina sadrži imenice muškog roda. Imenice se u njoj dijele po dva kriterija:

 

Prvi kriterij je po produljenju množine:

* s "dugom" množinom -''ov''- ili -''ev''- u množini (''most'', ''nož'', ''vol'' : ''mostovi'', ''noževi'', ''volovi'')

* s "kratkom" množinom (''zub'', ''papir'', ''automobil'' : ''zubi'', ''papiri'', ''automobili'')

 

Drugi kriterij je označava li imenica [[živo biće]] (engl. ''animateness''):

* imenice koje označavaju neživa bića (uključujući i biljke) imaju u jednini akuzativ jednak nominativu (''vidim stol'')

* imenice koje označavaju živa bića često imaju akuzativ jednine jednak genitivu (''vidim psa''), ali i vlastite specifične oblike (dijete, djevojku, majku...)

<!-- glupost. a vidim djevojku? jel' tu jednako genitivu? eh. ispravih. abyssus -->

 

Imenice koje završavaju na palatalni samoglasnik imaju sljedeće osobitosti:

* produljenje množine -''ev''- (ako imaju produljenu množinu)

* -''u'' u vokativu jednine

* -''em'' u instrumentalu jednine

 

Također, dolazi do sljedećih glasovnih promjena u nekim padežima:

* ispred -''i'' u množini ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''c'', ''z'', ''s'' (''svjedok'', ''svjedoci'')

* ispred -''e'' u VOK jd. ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''č'', ''ž'', ''š'' (''vuk'', ''vuče''), ali ne u AKU mn.: (''svjedoke'')

* imenice kojima osnova u svim padežima (osim u nominativu jd.) završava na -''l'' u nominativu često imaju ''o'' umjesto ''l'' ( GEN ''čavl-a'' NOM ''čavao''; međutim, GEN ''vol-a'' NOM ''vol'')

* ako bi imenice imale u nekim padežima skupine suglasnika koje inače ne postoje u hrvatskom jeziku, razbija ih se ubacivanjem -''a''- (tzv. nepostojano ''a''): NOM ''pas''; GEN ''psa''

 

{| class="wikitable"

|-

|}

 

==== -a skupina ====

Ova skupina sadrži imenice ženskog roda i neke muškog (''vođa'', ''vojvoda''). Imenice ove skupine redovno završavaju na -''a'' u nominativu jednine, a imaju nominativ množine na -''e''.

 

|-

|}

 

 

==== Skupina srednjeg roda ====

Sadrži imenice srednjeg roda. Promjena imenica slična je deklinaciji u glavnoj skupini muškog roda. Skupinu možemo podijeliti na sljedeće podskupine:

* imenice bez proširenja - nepalatalne završavaju u nominativu jednine na -''o'' (''selo''), palatalne na -''e'' (''more'')

* imenice s proširenjem osnove na -''n''- u kosim padežima (''ime'' : ''imena''; još i ''pleme'', ''rame'', ''sljeme'', ''vime'', ''vrijeme'', ''sjeme'', ''prezime'')

|-

|}

 

 

==== -i skupina ====

Ova skupina sadrži imenice ženskog roda. Riječ je o "reliktnoj" skupini.

 

 

Za primjer promjene možemo uzeti imenice ''noć'' i ''mast'', te riječ ''kći'' koja je izuzetak:

 

{| class="wikitable"

| ''kći'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćer'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćerima'' || ''kćeri''

|}

 

 

== U drugim jezicima ==

Imenice postoje u svim jezicima, ali se njihova svojstva (npr. promjenjivost) bitno razlikuju od jezika do jezika.