177.192
izmjene
m (r2.7.2+) (robot Mijenja: ar:اسم (لغة)) |
m (razne ispravke) |
||
* konkretne (stvarne) - označavaju sve ono što je opipljivo (bića, predmete)
* apstraktne (mislene, nestvarne) - označavaju osobine, osjećaje, stanja, fizičke i duševne moći, radnje, prirodne i društvene pojave.
== U srpskohrvatskom jeziku ==
Imenice u [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] imaju tri gramatička svojstva: [[rod (gramatika)|rod]], [[broj (gramatika)|broj]] i [[padež]]. Od ta tri svojstva rod je fiksan, tj. riječ ima unaprijed određeni rod, a promjenjiva je po broju i padežu.
Osim tih svojstava, svaka imenica pripada u jednu ''deklinacijsku skupinu''. Deklinacijska skupina određuje način (uzorak) promjene imenice po broju i padežu. Deklinacijske skupine u vezi su s rodom imenice.
=== Rod i deklinacijske skupine ===
Rod je u srpskohrvatskom jeziku ''gramatički''. To znači da rod (muški, ženski i srednji) proizlazi iz oblika same riječi i deklinacijske skupine, a za živa bića se najčešće poklapa i sa stvarnim spolom. Rod određuje koji se oblik [[pridjevi|pridjeva]] koristi uz imenicu ili koji oblik [[zamjenica|zamjenice]] može zamijeniti imenicu, budući da te vrste riječi često imaju različite oblike za različite rodove.
| -''i'' skupina || ženski || na suglasnik, izuzetno na -''i'' || ''kost'', ''noć''
|}
=== Broj ===
Broj označava odnosi li se imenica na jedan objekt (jednina) ili više njih - za manje skupine/uz brojeve 2 do 4 ([[dvojina]]) ili za veće skupine/brojeve veće od 5 (množina), i odnosi se na slaganje s [[pridjevi]]ma i [[glagol]]ima koji također imaju različite oblike za jedninu i množinu.
* Većina imenica ima posebne oblike u jednini i množini, koji su međusobno povezani pravilima, ovisno o deklinacijskoj skupini (''zub'' - ''zubi'')
* Neke imenice imaju samo jedninu, a neke samo množinu (npr. ''vrata'', tzv. ''pluralia tantum'')
U množini, dvojini i rodu imenica postoje izuzetci za neke riječi.
=== Padež ===
Svaka imenica postoji u različitim oblicima, koji se nazivaju padežima. U standardnom hrvatskom su padeži [[nominativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[akuzativ]], [[vokativ]], [[lokativ]] i [[instrumental]]. Padežne promjene povezane su s promjenom po broju, tj. postoji ukupno 14 mogućih padeža (ako brojimo posebno padeže u jednini i množini).
Nominativ jednine (ako postoji) uzima se kao "referentni oblik" imenice te se u tom obliku riječi nalaze u rječnicima i sl.
=== Pregled deklinacijskih skupina ===
Slijedi pregled deklinacijskih skupina. U literaturi se često glavna skupina muškog roda i skupina srednjeg uzimaju zajedno.
==== Glavna skupina muškog roda ====
Ova skupina sadrži imenice muškog roda. Imenice se u njoj dijele po dva kriterija:
Prvi kriterij je po produljenju množine:
* s "dugom" množinom -''ov''- ili -''ev''- u množini (''most'', ''nož'', ''vol'' : ''mostovi'', ''noževi'', ''volovi'')
* s "kratkom" množinom (''zub'', ''papir'', ''automobil'' : ''zubi'', ''papiri'', ''automobili'')
Drugi kriterij je označava li imenica [[živo biće]] (engl. ''animateness''):
* imenice koje označavaju neživa bića (uključujući i biljke) imaju u jednini akuzativ jednak nominativu (''vidim stol'')
* imenice koje označavaju živa bića često imaju akuzativ jednine jednak genitivu (''vidim psa''), ali i vlastite specifične oblike (dijete, djevojku, majku...)
<!-- glupost. a vidim djevojku? jel' tu jednako genitivu? eh. ispravih. abyssus -->
Imenice koje završavaju na palatalni samoglasnik imaju sljedeće osobitosti:
* produljenje množine -''ev''- (ako imaju produljenu množinu)
* -''u'' u vokativu jednine
* -''em'' u instrumentalu jednine
Također, dolazi do sljedećih glasovnih promjena u nekim padežima:
* ispred -''i'' u množini ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''c'', ''z'', ''s'' (''svjedok'', ''svjedoci'')
* ispred -''e'' u VOK jd. ''k'', ''g'' i ''h'' prelaze u ''č'', ''ž'', ''š'' (''vuk'', ''vuče''), ali ne u AKU mn.: (''svjedoke'')
* imenice kojima osnova u svim padežima (osim u nominativu jd.) završava na -''l'' u nominativu često imaju ''o'' umjesto ''l'' ( GEN ''čavl-a'' NOM ''čavao''; međutim, GEN ''vol-a'' NOM ''vol'')
* ako bi imenice imale u nekim padežima skupine suglasnika koje inače ne postoje u hrvatskom jeziku, razbija ih se ubacivanjem -''a''- (tzv. nepostojano ''a''): NOM ''pas''; GEN ''psa''
{| class="wikitable"
|-
|}
==== -a skupina ====
Ova skupina sadrži imenice ženskog roda i neke muškog (''vođa'', ''vojvoda''). Imenice ove skupine redovno završavaju na -''a'' u nominativu jednine, a imaju nominativ množine na -''e''.
|-
|}
==== Skupina srednjeg roda ====
Sadrži imenice srednjeg roda. Promjena imenica slična je deklinaciji u glavnoj skupini muškog roda. Skupinu možemo podijeliti na sljedeće podskupine:
* imenice bez proširenja - nepalatalne završavaju u nominativu jednine na -''o'' (''selo''), palatalne na -''e'' (''more'')
* imenice s proširenjem osnove na -''n''- u kosim padežima (''ime'' : ''imena''; još i ''pleme'', ''rame'', ''sljeme'', ''vime'', ''vrijeme'', ''sjeme'', ''prezime'')
|-
|}
==== -i skupina ====
Ova skupina sadrži imenice ženskog roda. Riječ je o "reliktnoj" skupini.
Za primjer promjene možemo uzeti imenice ''noć'' i ''mast'', te riječ ''kći'' koja je izuzetak:
{| class="wikitable"
| ''kći'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćer'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćerima'' || ''kćeri''
|}
== U drugim jezicima ==
Imenice postoje u svim jezicima, ali se njihova svojstva (npr. promjenjivost) bitno razlikuju od jezika do jezika.
|