Hram – razlika između verzija

 

== Porijeklo riječi ==

Riječ potiče od praslavenskog *''horm'', te po pretpostavci od indoeuropskog *''skormo-'' (starovisokonjemački: ''scirm''=zaklon, sanskrtski: ''carman''=koža).

 

== Sekundarna značenja ==

Retorski, izrazom '''hram''' (ali naravno ne i "bogomolja") označava se vrlo važno mjesto neke djelatnosti gdje se nalazi ili stječe najvažnije ili najljepše što ona stvara ("Louvre je hram umjetnosti", "Košarkaški dom ''Dražen Petrović'' je hram košarke"). Ponekad se koristi u pogrdnom smislu, kada se podrazumijeva pretjerano, grandomansko ili čak svetogrdno štovanje ("U Wall Streatu se nalaze hramovi novca").

 

 

== Židovski Hram ==

Kod [[Židovi|Židova]], strogi monoteizam uključuje mogućnost postojanja samo jednog hrama posvećenoj Jahvi, onog u [[Jeruzalem]]u; uobičajena mjesta bogoslužja nazivaju se [[sinagoga]]. U židovskoj povijesti govori se o '''razdoblju prvog hrama''' (sagrađen u doba kralja [[Solomon]]a u X. st.pr.Kr., a razoren kada je [[babilon]]ski kralj [[Nabukodonozor]] osvojio Jeruzalem 587. g. pr.Kr.) i '''razdoblju drugog hrama''' (sagrađen 515. pr.Kr, razoren 70. n.e.). Po židovskoj religiji, Hram će biti ponovno obnovljen tek u doba dolaska [[Mesija|Mesije]].

 

 

=== Saharski "Stonehenge" ===

Oko 1990. godine, blizu mjesta Nabta u [[Sahara|Sahari]] pronađeni su ostaci kamene građevine koja potiče iz razdoblja oko 5000. do 4500. pr.Kr. Ovo je najstariji dosada poznati kameni hram, dvije tisuće godina stariji od egipatskih piramida. »Lokalitet podsjeća na britanski Stonehenge, odnosno prepoznaju se u krugu poslagani megaliti koji su služili kao astronomski orijentir. Pozicija megalita od kojih su neki visoki i do tri metra orijentirana je prema zenitu Sunca u ljetnom selscitiju, a američki stručnjaci koji su počeli s istraživanjem lokaliteta tvrde da je ovaj prastari "opservatorij" precizniji od poznatog Stonehengea u Wiltshireu. To potvrđuje teorije onih egiptologa koji tvrde da su Egipćani već u pretpovijesti poznavali kretanja zvijezda. Mnogo je onih koji misle da se sveukupna rana mitologija i religija starog Egipta temelje na astralnim događajima.« ''(Uranić, str. 258-259)'' U doba kada je hram sagrađen to je područje vjerojatno još bilo plodna savana, ili barem na rubu plodnog područja. (Područje Sahare bilo je većim dijelom vrlo plodno od 8000. do 3000. pr.Kr. Kako se pustinja širila, Nil je postajao pitomiji, pa je dio tamošnjeg stanovništva naselio dolinu Nila i tu izgradio civilizaciju.)

 

=== Hramovi kamenog i bakarnog doba u Europi ===

U Europi se početkom III. tisućljeća pr.Kr. pojavljuju velike kamene građevine kao što je slavni [[Stonehenge]] u Engleskoj, s kamenim blokovima (dolmeni) raspoređenim u krug. Vjerojatno je služio za astronomska promatranja povezana s utvrđivanjem kalendara, ali svakako i s religijom i bogoštovljem, o čijim se detaljima samo nagađa. U isto doba sagrađen je i manje popularni '''Carnac''' u Francuskoj, gdje su kameni blokovi svrstani u aleje.

 

 

=== Hramska privreda Sumera ===

Najstarija civilizacija na svijetu razvila se u drogoj polovici IV. tisućljeća u [[Sumer]]u, južnom dijelu [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Hram, koji postepeno razvija karakteristični oblik [[zigurat]]a, bio je ne samo stanište bogova, nego i središte ekonomskog života i političke moći; modernim riječnikom možemo govoriti o centralnoplanskoj, etatističkoj privredi, i o teokratskoj vladavini. Grad se smatra "vlasništvom" božanstva-zaštitnika, u čije ime upravljaju kralj i svećenici.

 

== Literatura ==

* [[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]

* Kale, Eduard: ''Povijest civilzacija'', Zagreb: Školska knjiga, 1990 (6. izdanje), str. 43-47