Nizozemski jezik – razlika između verzija

== Zemljopisna raširenost ==

Nizozemski jezik je [[materinski jezik]] oko 23 milijuna ljudi u svijetu. Status [[službeni jezik|službenoga jezika]] nizozemski ima u slijedećim državama i teritorijima (navedena je i procjena ukupnog broja stanovnika za iste za 1. srpnja 2006. godine; za Belgiju je naznačen samo približan broj materinskih govornika flamanskoga):

* [[Nizozemska]]: 16 491 461

* [[Belgija]]: 6 230 000 (60% svih Belgijanaca)

 

== Jezična srodnost s drugim jezicima ==

=== Jezici proizašli iz nizozemskog ===

Bliski rođak nizozemskog jezika je afrikaans ili afrikaanerski jezik, jezik Bura i obojenih koji se govori u Južnoafričkoj Republici i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik je nastao većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog jezika obično mogu razumjeti i čitati afrikaans.

 

:25. [[Surinaams-Nederlands]]

* <small>Imena dijalekata su (gotovo isključivo) na izvornome nizozemskom jeziku.

 

* Velik broj riječi se piše slično ili isto kao i u njemačkome (uzimajući u obzir glasovnu promjenu suglasnika) te u znatnoj mjeri ima jednako značenje (nizozemski/njemački/hrvatski):

'''''aanvangen'''/anfangen/početi; '''angst'''/Angst/strah; '''arbeid'''/Arbeit/rad, posao; '''begeleiden'''/begleiten/pratiti; '''beledigen'''/beleidigen/uvrijediti; '''bericht'''/Bericht/izvješće, izvještaj; '''bescheiden'''/bescheiden/skroman; '''bewegen'''/bewegen/(po)kretati, (po)micati; '''brief'''/Brief/pismo; '''burgemeester'''/Bürgermeister/gradonačelnik; '''dienst'''/Dienst/služba, usluga; '''ergernis'''/Ärgernis/vrijeđanje, uvrjeda; '''geduld'''/Geduld/strpljenje; '''geheim'''/geheim/(po)tajan; '''geld'''/Geld/novac; '''gerucht'''/Gerücht/glas, glasina; '''gevaar'''/Gefahr/opasnost; '''handel'''/Handel/trgovina; '''jagen'''/jagen/loviti; '''kaal'''/kahl/ćelav, ogoljen; '''kind'''/Kind/dijete; '''krijgsgevangen'''/kriegsgefangen/zarobljen u ratu; '''liefde'''/Liebe/ljubav; '''morgen'''/Morgen/jutro; '''nacht'''/Nacht/noć; '''niemand'''/niemand/nitko; '''recht'''/Recht/pravo, pravda; '''schuld'''/Schuld/krivnja; '''verbergen'''/verbergen/sakri(va)ti, (pri)kri(vati; '''verdrag'''/Vertrag/ugovor, sporazum; '''verraad'''/Verrat/izdaja; '''verwant'''/verwandt/srodan, u rodu ...'';

* Pojedine se riječi također pišu slično ili jednako, ali imaju značenje koje je u njemačkome jeziku zastarjelo:

'''''aandacht''''' (u njem. Andacht = pobožnost) = Aufmerksamkeit/pozornost, pažljivost; '''''aanleiding''''' (u njem. Anleitung = naputak, uputa) = Anlass/povod, uzrok, razlog;

'''''beloven''''' (u njem. geloben = zavjetovati se, svečano obećati) = versprechen/obeća(va)ti; '''''vuilnis''''' (u njem. Fäulnis = trulež) = Abfall, Müll/otpad, smeće;

'''''openbaar''''' (u njem. offenbar = očit, bjelodan) = öffentlich/javan;

* Mnoge su riječi donjonjemačkog porijekla te inače postoje još samo u donjonjemačkome:

'''''achter''''' – hinter/iza; '''''maat''''' – Kollege, Partner/kolega, partner; '''''dwars''''' – quer/poprijeko, koso; '''''steunen''''' – stützen/poduprijeti; '''''laag''''' – niedrig/nizak; '''''prettig''''' – schön, angenehm/lijep, ugodan; '''''vaak''''' - häufig, öfters/često, češće; '''''trekken''''' – ziehen/vući (i u srednjonjemačkim narječjima); '''''heel''''' – ganz/čitav, cio; '''''klaar''''' - fertig, bereit/gotov, spreman, pripravan; '''''kwaad''''' - schlimm, unangenehm, böse/loš, neugodan, zao; '''''spijten''''' – bedauern/žaliti; '''''waarschuwen''''' – warnen/upozoriti (sjevernonjem. wahrschauen); '''''kroeg''''' – Gaststätte, Schenke (Dorfkrug)/lokal, restoran, krčma;

* Određeni broj riječi ima u njemačkome znatno zastarjelo značenje:

'''''minne''''' – Liebe/ljubav; '''''verbazen''''' - sich wundern, erstaunt sein/(za)čuditi se, osupnuti se; '''''kiezen''''' - (er)wählen/izabrati, odabrati; '''''oorlog''''' – Krieg/rat; '''''lenen''''' - leihen, entlehnen/posuditi, preuzeti; '''''eeuw''''' - Jahrhundert (Ära)/stoljeće, razdoblje, era; '''''oogst''''' - Ernte, Erntemonat (August)/žetva, mjesec žetve(kolovoz); '''''lente'''''Lenz, Frühling/proljeće;

'''''aanbevelen''''' – empfehlen/preporuči(va)ti, '''''eisen''''' - fordern, verlangen (heischen, eischen)/zahtijevati, tražiti; '''''gedrag''''' - Benehmen, Betragen/ponašanje, vladanje;

* Nizozemski je jezik mnoge riječi posudio iz drugih jezika; osobito su važne riječi koje su preuzimane iz ''francuskog'' još od ranoga 18. stoljeća; riječi naslijeđene iz tradicije nizozemskoga jezika su ravnopravno očuvane (ovdje slijede nakon prve kose crte):

'''''kwestie''''' /'''vraag''' – Frage/pitanje; '''''succes''''' /(goed) '''gevolg''' – Erfolg/uspjeh; '''''soelaas''''' /'''troost''' - Trost, Linderung/utjeha, olakšanje;

'''''kleur''''' /'''verf''' – Farbe/boja; '''''vakantie''''' /'''verlof''' – Urlaub/(godišnji) odmor. Neke su riječi francuskog porijekla potpuno prilagođene nizozemskoj fonologiji: tako primjerice riječ '''''krant''''' (= Zeitung/novine) dolazi od franc. „courant“ (= tekući, običan, sadašnji, redovni), a riječ '''''klant''''' (= Kunde/kupac, mušterija) od franc. „client“.

* U novije je vrijeme, kao i kod većine drugih jezika, preuzet znatan broj ''engleskih posuđenica'', prije svega iz područja tehničkih znanosti, gospodarstva, informatike i komunikacije. I jezik mladih u velikoj mjeri posuđuje riječi iz engleskoga; pri tome nizozemski kod pisanja često odstupa od izvornih riječi, budući da ih fleksibilno prilagođava izgovoru.

* U nizozemskome nalazimo u velikoj količini i ''njemačke posuđenice''. S obzirom na blisku srodnost dvaju jezika u nizozemski se često prenose čitavi izrazi, koji se zatim prilagođavaju niz. glasovnim mogućnostima, npr. '''''aanstalten maken''''' (= Anstalten machen/spremati (se), pripremati (se), poduzimati) ili '''''tijdschrift''''' (= Zeitschrift/časopis); evo nekih od izravno preuzetih riječi:

'''''kelner''' (= konobar); '''ober(kelner)''' (= glavni konobar); '''kotsen''' (= bljuvati, rigati); '''schwung''' (= skok, mah, zanjihaj); '''überhaupt''' (= uopće); '''sowieso''' (= ionako); '''streber''' (= štreber); '''schwalbe''' (= simuliranje) (u nogometu!); '''sehnsucht''' (= čežnja); '''schnitzel''' (= odrezak); '''schnaps''' (= rakija); '''krimi''' (= kriminalistički film/roman); '''kitsch''' (= kič); '''krach''' (= buka, galama); '''bühne''' (= pozornica); '''quatsch''' (= glupost, bljezgarija); '''putsch''' (= puč, državni udar); '''schminken''' (= (na)šminkati); '''umlaut''' (= prijeglas); '''schlager''' (= šlager)...''.

{{izvori}}

 

{{interwiki|code=nl}}

* [http://www.ned.univie.ac.at/publicaties/taalgeschiedenis/en/ Povijest nizozemskog jezika] (engleski, njemački, nizozemski)

* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie & Taalunieversum] (Nizozemska jezična unija)

<!-- zbog flamanskog jezika i Flandrije -->

 

 

[[Kategorija:Nizozemska]]