Historija Sjedinjenih Američkih Država – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: fy:Skiednis fan de Feriene Steaten
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 33:
 
=== Engleske i francuske kolonije u Sjevernoj Americi ===
 
{{V. također|Kolonijalna Amerika}}
 
Linija 47 ⟶ 46:
 
== Stvaranje i prve godine SAD ==
 
{{Main|Historija SAD (1776-1789)}}
 
Linija 59 ⟶ 57:
 
== Teritorijalna ekspanzija SAD ==
 
{{Main|Historija SAD (1789-1849)}}
 
Linija 77 ⟶ 74:
 
== Ustavna kriza i građanski rat ==
 
{{Main|Historija SAD (1849-1865)}}
 
Linija 101 ⟶ 97:
 
== SAD kao industrijska sila ==
 
{{Main|Historija SAD (1865-1918)}}
 
Linija 108 ⟶ 103:
Brutalnim slamanjem otpora preostalih indijanskih plemena na Zapadu do sredine [[1880-e|1880-ih]], a već ranije tzv. [[Kompromis 1877|Kompromisom 1877. godine]] i završetkom [[Rekonstrukcija|Rekonstrukcije]] na Jugu, su otklonjene sve političke i vojne prepreke pretvaranju SAD u veliku industrijsku silu.
 
Tome je značajno doprinio i dotle nezapamćena navala imigranata, koji su, za razliku od prethodnih decenija, dolalizi iz [[Skandinavija|Skandinavije]], [[Južna Evropa|Južnejužne]] i [[Istočna Evropa|Istočneistočne Evrope]]. Novi doseljenici su zbog jezičnih, kulturnih i vjerskih barijera imali problema uklopiti se u pretežno [[WASP]]-ovsku ruralnu maticu američke nacije, te su se ispočetka koncentrirali u velikim gradovima na Istoku, služeči kao jeftina radna snaga, te tako potpomažući sve veću urbanizaciju SAD.
 
[[Datoteka:Ellis island 1902.jpg|250px|right|thumb|Dolazak imigranata na otok Ellis 1902. godine]]
Linija 123 ⟶ 118:
 
Konačnu odluku je donio njemački [[neograničeni podmornički rat]] zbog koga su potapani američki trgovački brodovi, ali i objavljivanje [[Zimmermanov telegram|Zimmermanovog telegrama]] kojim je Njemačka nutkala Meksiko da objavi rat SAD i tako spriječi američku intervenciju u Evropi. U proljeće [[1917]]. SAD su objavile rat Centralnim silama i provele dotada nezapamćenu mobilizaciju ljudskih i materijalnih resursa, uključujući slanje ekspedicijskog korpusa na [[Zapadni front (prvi svjetski rat)|Zapadni front]]. Predsjednik [[Woodrow Wilson]], izabran [[1916]]. na platformi nemiješanja u rat, svoju je odluku nastojao opravdati ideološkim razlozima, odnosno nužnošću mlade američke demokracije da pomogne Starom svijetu da postigne trajni mir. Iako američke snage nisu imale odlučujuću ulogu u ratnim operacijama, njihov dolazak u Evropu je značajno ojačao moral Antante i pridonio slomu Centralnih sila i završetku rata 1918. godine. SAD se tako prvi put pojavila kao velika svjetska sila, odnosno sudionik diplomatskog procesa koji je trebao uspostaviti trajni mir u svijetu.
 
 
== SAD kao svjetska sila ==
 
{{main|Historija SAD (1918-1945)}}
 
Linija 142 ⟶ 135:
 
==== SAD u drugom svjetskom ratu ====
 
{{Main|SAD u drugom svjetskom ratu}}
 
Linija 150 ⟶ 142:
 
== SAD kao supersila ==
 
{{Main|Historija SAD (1945-1964)}}
 
Linija 172 ⟶ 163:
 
== Društveni nemiri, vijetnamski rat i ekonomska kriza ==
 
{{Main|Historija SAD (1964 - 1980)}}
 
Linija 190 ⟶ 180:
 
== SAD kao pobjednik hladnog rata ==
 
{{Main|Historija SAD (1980 - 1992)}}
 
Linija 212 ⟶ 201:
 
== SAD u post-hladnoratovskom svijetu ==
 
{{Main|Historija SAD (1992 - danas)}}
 
Linija 239 ⟶ 227:
SAD su ratom u Iraku moralno, materijalno i financijski iscrpljene, a ugled koji je postojao nakon hladnog rata nestao. Ekonomsku, a s vremenom i političku dominaciju, sve više ugrožava energetska i financijska kriza, kao i izazov novih ekonomskih sila kao što je Kina.
 
== ReferenceIzvori ==
{{reflist}}
 
== VanjskiEksterni linkovi ==
{{Commonscat|History of the United States}}
* [http://americanheritage.com American Heritage Website - Thousands of articles on American History.]