Hinduizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Mijenja: sa:पुनर्जन्म |
m razne ispravke |
||
Red 7:
== [[Etimologija]] ==
[[Perzijski jezik|Perzijska]] [[riječ]] ''Hindu'' dolazi od sanskrtske riječi ''sindhu'' (što znači »indijska rijeka«, rijeka [[Ind]]) te su već u 5. stoljeću [[Perzija]]nci riječju ''Hindus'' imenovali stanovnike indijskog potkontinenta. [[Rgveda]] spominje zemlju Indoarijaca kao ''Sapta Sindhu'' (zemlja sedam rijeka u sjeverozapadnom dijelu južne [[Azija|Azije]], jedna od njih je Ind). To odgovara ''Hapta Həndu'' u [[Avesta|Avesti]], svetom spisu [[zoroastrizam|zoroastrizma]].
== Rasprostranjenost ==
Hinduizam je jedna od najvažnijih svjetskih [[religija]], ne samo zbog procijenjenih 700 milijuna sljedbenika nego i zbog izrazitog utjecaja na mnoge druge svjetske religije za vrijeme dugog, neprekinutog razvoja od oko 3500 godina.
Linija 17 ⟶ 15:
== Osnovna obilježja ==
[[Datoteka:Aum.svg|thumb|'''Om''' ili '''Aum''', najsvetiji simbol u Hinduizmu]]
Hinduizam nema ni osnivača ni proroka. Nema određenu crkvenu ili institucionalnu strukturu, ni strogo određen ''credo''. Hinduizam je čvrsto isprepleten s predajom o zemlji [[Indija|Indiji]], njezinim društvenim sustavom i [[povijest|poviješću]]. Neki smatraju da je hinduizam »savez kultova i običaja, kolaž ideja i duhovnih težnji«. Moglo bi se postaviti pitanje radi li se o jednoj vjeri ili više vjera, jer hinduizam obuhvaća mnogo različitih vjerovanja i tumačenja:
* većina hindusa vjeruje u [[Bog]]a na ovaj ili onaj način; pojedini hindus može štovati jednog boga, nekoliko njih ili nijednog
* neki hindusi vjeruju da poštovanje svih živih bića zahtijeva da budu [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanci]]; drugi će žrtvovati [[životinje]] za vrijeme hramskih svečanosti
Linija 36 ⟶ 32:
== Povijesni razvoj ==
=== Porijeklo ===
Najstariji dokazi malenih elemenata hinduizma datiraju se u doba [[neolitik]]a u rani harappanski period (oko 5500. do 2600. pr. n.e.).
Linija 44 ⟶ 38:
=== Vedsko razdoblje ===
Moderni je hinduizam nastao iz [[Vede|Veda]]. Najstarija [[Rgveda]] u središtu ima poštovanje božanstava kao što su [[Indra]], [[Varuna]] i [[Agni]] te [[Soma]] ritual.
Linija 54 ⟶ 47:
==== Vede ====
[[Datoteka:Rigveda MS2097.jpg|thumb|[[Rgveda]]]]
Svete staroindijske knjige stoljećima su prenošene usmenom predajom, te su konačno redigirane koncem [[6. stoljeće pne.|6. stoljeća prije Krista]]. [[Vede]] u užem smislu sadržavaju četiri zbirke stihova (samhita) i proze obrednog, mitološkog i magičnog karaktera:
* '''[[Rgveda]]'''
* '''[[Samaveda]]'''
Linija 71 ⟶ 62:
=== Epovi i legende ===
Razdoblje od [[300. pne.|300.]] godine prije Krista do [[300.]] godine poslije Krista bilo je odlučno za pojavu onog što nazivamo klasičnim hinduizmom. Pisane su [[sutre]]. One su uglavnom bile zbirke aforizama koje su nastojale istaknuti učenje [[Vede|Veda]] i [[Upanišad]]a. Božanstva iz Veda zamijenjena su starijim bogovima ili su poistovjećena s njima. '''Rudra''' - moćni bog u vedskim himnama bio je tada poistovjećen sa ''[[Šiva|Šivom]]'', »bogom koji pleše«, čiji su kipovi pronađeni prilikom iskopavanja u dolini Inda. Zatim je uslijedilo razdoblje u kojem su zapisivane priče iz prošlosti.
Linija 77 ⟶ 67:
Epske pjesme ''[[Ramayana]]'' i ''[[Mahabharata]]'' spjevane su od [[400. pne.]] do [[200.]] poslije Krista, ali su se usmeno prenosile stotinama godina prije. Kasnije [[purana|purane]] govore o [[bog]]ovima i [[demon]]ima.
==== [[Ramayana]] ====
''[[Ramayana]]'' je [[ep]] koji je nastao između [[4. stoljeće pne.|4. stoljeća prije Krista]] i [[2. stoljeće|2. stoljeća poslije Krista]] sastoji se od 38 000 stihova. To je mit o spletki kojom je '''[[Rama (Ramayana)|Rama]]''', božanski junak i kralj, uklonjen s prijestolja, a njegova vjerna žena '''[[Sita]]''' oteta na [[Šri Lanka|Šri Lanku]]. Rama je utjelovljenje pravednosti i smatraju ga jednim od deset [[avatar]]a (utjelovljenja) boga [[Višnu|Višne]]. Pojavilo se mišljenje da [[bog]]ovi u svakom razdoblju šalju jednog avatara.
Linija 87 ⟶ 75:
==== Mahabharata ====
[[Datoteka:Kurukshetra.jpg|thumb|Ilustracija u Mahabharati]]
Linija 95 ⟶ 82:
=== [[Mahadžanapadi]] ===
Za vrijeme željeznog doba u [[Indija|Indiji]] nekoliko se mislilačkih škola osnovalo i razvijalo u hinduističkoj [[filozofija|filozofiji]]. Tri su ključna događaja uzrokovala nastanak nove epohe hinduističkih mislilaca: [[upanišad]]sko duhovno podizanje, dolazak [[Mahavira|Mahavire]], osnivača [[džainizam|džainizma]] te [[Buda|Bude]], osnivača [[budizam|budizma]]. Oni su naučavali da pojedinac ne mora prihvatiti autoritet [[Veda]] ili [[kaste|kastinski]] sustav da bi postigao [[mokša|mokšu]] ili [[nirvana|nirvanu]]. Buda je otišao korak dalje i tvrdio da postojanje duše ili [[Bog]]a nije potrebno. U to su doba mnogi hindusi postali budisti ili đianisti:
Linija 111 ⟶ 97:
=== [[Islam]] i [[Bhakti]] ===
U posljednjih dvanaest stoljeća [[islam|muslimanska]] je vojska često prodirala u [[Indija|Indiju]] i zaposjedala njezin sjeverni dio. Utjecaj [[budizam|budizma]] smanjivao se, a mnogi su se hindusi preobratili na islam. Neki su islamski vladari poput [[Aurangzeba]] uništavali hinduističke hramove te progonili nemuslimane, dok su drugi, poput [[Akbar]]a, bili tolerantniji.
Linija 119 ⟶ 104:
=== [[Indologija]] i reforme ===
U [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] došlo je do zbližavanja hinduističkih i [[Europa|europskih]] mislilaca, što je pokrenulo razvoj indologije i formiranje novih hinduističkih [[filozofija|filozofskih]] škola.
Linija 127 ⟶ 111:
=== Pokreti i karizmatski vođe ===
==== [[Vivekananda]] ====
Hinduistički običaji i vjerovanja kroz stoljeća ostali su gotovo nepromijenjeni u indijskim selima. Ipak, u gradovima je kroz 200 godina izrazitog utjecaja zapadne kulture i [[kršćanstvo|kršćanstva]] došlo do postupnog odvajanja od pučke religijske prakse, praćeno težnjom podcjenjivanja indijske kulture i književnosti. Pojavili su se mnogi reformatorski pokreti hinduizma, koji su nastojali ponovo potvrditi hinduističke vrijednosti. Smatrali su da je sve što je vrijedno u kršćanskoj etici već prisutno u njihovoj vlastitoj hinduističkoj baštini.
Linija 139 ⟶ 121:
==== [[Mahatma Gandhi]] ====
[[Datoteka:Gandhi smiling 1942.jpg|thumb|[[Mahatma Gandhi]]]]
Linija 149 ⟶ 130:
== Božanstva ==
Iako u hinduizmu postoji veliki broj božanstava i polubogova, većina vjernika štuje samo jednog boga od kojih su [[Šiva]], [[Višnu]] i božice najpopularnije, a također i božanstva zvani ''deva'' (''devī'').
Linija 157 ⟶ 137:
=== [[Brahma]] ===
Bog [[Brahma]] ima ulogu stvoritelja, no unatoč toj važnoj ulozi ostaje potpuno apstraktan. Gospodar je svih stvorenja, no ipak on je iznad i onkraj štovanja i vjerojatno mu nije posvećen nijedan [[hram]].
Linija 163 ⟶ 142:
=== [[Višnu]] ===
Bog Višnu štuje se kao veliki održavatelj, smatra se da upravlja ljudskom sudbinom. Često ga se prikazuje [[simbol]]ički: on može spavati na [[ocean]]u, koji predstavlja kaos, može biti na čelu [[nebo|nebeskog]] dvora, kao [[simbol]] [[Sunce|Sunca]], može biti izdignut na nebeskom [[orao|orlu]]. Kult [[bog]]a Višne veoma je omiljen. On je ujedno simbol božanske [[ljubav]]i, te se približava čovječanstvu u deset svojih inkarnacija ili [[avatar]]a, od kojih je nekoliko i [[životinja]], a najpopularniji su [[Rama (Ramayana)|Rama]] i [[Kršna]]:
[[Datoteka:Avatars of Vishnu.jpg|thumb|[[Višnu]] sa svojim [[avatar]]ima, [[Singapur]]]]
* Matsja - [[riba]]
* Kurma - [[kornjača]]
Linija 182 ⟶ 159:
=== [[Lakšmi]] ===
Jedna od najpoznatijih jest [[Lakšmi]], božica bogatstva, svjetla, mudrosti, [[lotos]]a i sreće, a također i ljepote, hrabrosti i plodnosti. Smatra se Majkom [[Svemir]]a. Njezina je inkarnacija [[Sita]], [[Rama|Ramina]] žena te je tako [[Višnu]]ova [[ljubav]].
Linija 188 ⟶ 164:
=== [[Šiva]] ===
[[Šiva]] je božanstvo u kojem se sve suprotnosti susreću i razrješuju u osnovno jedinstvo. [[Simbol]] Šive jest [[falus]] ili lingam te predstavlja mušku ulogu u plodnosti i rađanju, a u većini hramova posvećenih Šivi nalazi se kip [[bik]]a, simbola muškosti.
Linija 196 ⟶ 171:
== Vjerovanja i obredi ==
=== Kaste ===
Prema vjerovanju, iz [[Brahma|Brahminih]] usta nastali su brahmani, iz ruku vladari, iz bedra zemljoposjednici, trgovci i bankari, a iz stopala radnici, zanatlije i kmetovi.
Linija 208 ⟶ 181:
=== Hinduistička etika ===
[[Datoteka:HinduSwastika.svg|thumb|Hinduska [[svastika]], [[simbol]] mira i sklada]]
Linija 222 ⟶ 194:
=== [[Joga]] ===
[[Datoteka:Padma-sarvangasana.jpg|thumb|Položaj u [[joga|jogi]], padma-sarvangasana]]
Linija 236 ⟶ 207:
=== [[Bhakti]] ===
[[Datoteka:BV Puri Maharaj 082401.jpg|thumb|Bhakti Vaibhava Purija Maharaja]]
Linija 250 ⟶ 220:
== [[Hinduistički blagdani]] ==
[[Datoteka:Ganesh Paris 2004 DSC08471.JPG|thumb|Proslava u čast [[Ganeš]]a u [[Pariz]]u [[2004.]]]]
* '''[[Divali]]''', novogodišnja svetkovina svjetla
* '''[[Holi]]''', proljetna svetkovina
Linija 259 ⟶ 227:
=== Bogoslužja ===
U drevna arijska vremena [[Bogoslužje|bogoslužja]] su se obavljala na otvorenom, oko žrtvene [[vatra|vatre]]. Hramsko bogoslužje dolazi vjerojatno od raznih običaja iz doline [[Ind]]a. Rani su hramovi bili građeni od drva, pa tako nisu ostali sačuvani. Kasnije građeni hramovi imali su toranj i zidove sa [[simbol]]om božanstva u sredini, okruženim mnogim simbolima iz duhovnog svijeta.
Linija 273 ⟶ 240:
=== [[Holi]] ===
Hinduističke blagdanske svečanosti u velikoj mjeri povezane su s promjenom godišnjih doba, od kojih je najpoznatija ''Holi''. To je proljetna svečanost [[Kršna|Kršne]] te se tada ukidaju kaste i [[tabu]]i. U toj je svečanosti snažno naglašeno zadovoljstvo te se proslavlja plesanjem na ulici, procesijama i prskanju obojenom vodom i prahom.
=== [[Divali]] ===
''Divali'' je jesenska svečanost, svečanost svijetla ili hinduistička Nova godina, povezana s božicama [[Kali]] i [[Lakšmi]]. Hodočašća su povezana s ciklusima priča. [[Lakšmi]], božica sreće, posvećuje svaku kuću u kojoj gori svjetiljka. Gradovi [[Benares]], [[Allahabad]] ili [[Vrndan]] postaju središta za stotine tisuća hodočasnika.
== Literatura ==
* Basham, A.L., (Ed.), "''A Cultural History of India''", Oxford University Press, 1999. ISBN 0-19-563921-9
* Bhaskarananda, Swami, "''The Essentials of Hinduism''", Viveka Press, 1994. ISBN 1-884852-02-5
Linija 287 ⟶ 251:
* Michaels, Alex, "''Hinduism: Past and Present''", Princeton University Press, 2004. ISBN 0-691-08953-1
==
{{commonscat|Hinduism|Hinduizam}}
* [http://www.step.hr/duhovnost/religije/hinduizam.shtml Hinduizam]
* [http://www.hinduism.co.za/ Pregled hinduizma] {{en icon}}
|