Hetitski jezik – razlika između verzija

 

== Osobine ==

Hetitski jezik možemo podijeliti na ''starohetitski'' i ''novohetitski'', koji pokazuje određene promjene (gubitak padeža, posuđenice iz [[Hurijski jezik|hurijskog]]) u odnosu na stariji oblik.

 

 

=== Glasovi ===

Oko glasovnog sustava hetitskog ne postoji slaganje među stručnjacima, zbog osobitosti pisanja klinopisom. Poseban su problem zvučni/bezvučni parovi pisani kao ''d'', ''t'' i ''tt'' koji se izmjenično koriste. Čini se da se s ''tt'' bilježilo bezvučno /''t''/, a s ''d'' i ''t'' zvučno /''d''/ (osim na početku riječi, gdje se pisanje čini proizvoljno), te da se ''š'' izgovaralo /''s''/, a ''z'' /''c''/. Prema tome bi sustav suglasnika bio ovakav (u tradicionalnoj transliteraciji):

 

 

=== Gramatika ===

Hetitski jezik je indoeuropski, ali u odnosu na ostale "starije" indoeuropske jezike pokazuje neke osobitosti, zbog kojih neki misle da su se [[anatolijski jezici]] prvi odvojili od matice. Na primjer:

* samo dva [[Rod (gramatika)|roda]] - živi i neživi, bez ikakvog traga ženskog roda;

* postojanje [[Ergativ|ergativnog]] sufiksa (-''anza'', -''antēš'') za nežive imenice kao subjekte prijelaznih glagola;

 

==== Imenice, zamjenice i pridjevi ====

Hetitski posjeduje sustav sljedećih [[padež]]a: [[nominativ]], [[vokativ]], [[akuzativ]], [[genitiv]], [[alativ]] (označava cilj radnje), [[dativ]]-[[lokativ]], [[instrumental]] i [[ablativ]]. Mnogi padeži nisu postojali u množini, tj. koristili su se oblici jednine ili nominativ množine.

 

 

==== Glagoli ====

[[Glagoli]] su imali promjenu koja (ne nastavcima, već mogućnostima) dosta odstupa od starijih indoeuropskih jezika kao što su [[Latinski jezik|latinski]] i [[Starogrčki jezik|starogrčki]].

 

Glagolski sustav je imao sljedeće osobine:

* dva vremena: sadašnje ([[prezent]]) i prošlo ([[preterit]])

* dva načina: [[indikativ]] i [[imperativ]]

 

Infinitivni oblici (od glagola ''kuemi'' "udariti, ubiti"):

* glagolska imenica ''kuennumas'' ;

* infinitiv I ''kuennummanzi''

 

Poznati su i infinitivni oblici:

* glagolska imenica ''dāwas'' (genitiv);

* infinitiv I ''dā''

 

==== Ostale riječi ====

Brojne su bile postpozicije (poslijelozi) koji su se dodavali na imenice (uglavnom u dativu-lokativu), npr:

* ''sēr'' "na": ''suhhi sēr'' "na krovu"

* ''katta'' "s, ispod" : ''tukka katta'' "s tobom"

 

==== Sintaksa ====

Normalan red riječi je bio subjekt-objekt-glagol (SOV).

 

 

=== Rječnik ===

Dugo se smatralo da u hetitskom postoji vrlo velik broj posuđenica iz okolnih jezika, ali čini se da je broj posuđenica u njemu usporediv s drugim indoeuropskim jezicima.

 

Neke hetitske riječi:

* ''antuhšaš'' (živo) "čovjek"

* ''arunaš'' (živo) "more"

 

== Vidi također ==

=== U Wikipediji ===

* [[Hetiti]]

* [[Hati]]

 

=== Literatura ===

Literature na hrvatskom ima vrlo malo:

* [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]]: ''Kultura i književnost Hetita'' ([[Matica hrvatska]], Zagreb 2000) ISBN 954-150-548-9

 

Standardna zbirka hetitskih tekstova je:

* Emmanuel Laroche: ''Catalogue des textes hittites'', 1971

 

Reference na tu zbirku se označavaju s npr. CTH 321.

 

* [http://www.utexas.edu/cola/depts/lrc/eieol/hitol-0-X.html Hittite online] - The University of Texas at Austin {{jezikk|eng.}}

* [http://www.premiumwanadoo.com/cuneiform.languages/index.htm Web stranica o hetitskoj gramatici] {{jezikk|eng.}}