Helikopter – razlika između verzija

 

== Povijesni razvoj ==

Idejnim začetnicima razvoja helikoptera smatraju se Kinezi koji su još u 4. stoljeću pr.kr. razvili male leteće igračke od bambusa u obliku helikoptera. [[Leonardo da Vinci]] je oko 1500. godine nacrtao dizajn letećeg stroja za vertikalno polijetanje koji se mogao opisati kao leteći vijak na ručni pogon. U daljnjim stoljećima mnogi su inovatori eksperimentirali sa mogučnošću vertikalnog leta, iako su se svi praktični koncepti zasnivali na principima rada kineske igračke radije nego na da Vincijevom konceptu vijka koji se u konačnici pokazao promašajem. Samu riječ "helikopter" skovao je [[1861]]. godine [[Francuska|francuski]] inovator Gustave de Ponton d'Amécourt, koji je javnosti prvi prikazao svoj mali model na parni pogon. Međutim, prve su se praktično upotrebljive letjelice, preteče današnjih helikoptera, sa rotirajućim uzgonskim površinama pojavile tek dvadesetih godina [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]], pod nazivom [[autožir]]i (žirokopteri) koje je razvio [[Juan de la Cierva]] [[1923]]. godine. Pioniri ove vrste zrakoplova bili su [[Jan Bahyl]], [[Oszkár Asbóth]], [[Louis Breguet]], [[Paul Cornu]], [[Traian Vuia]], [[Emile Berliner]], [[Ogneslav Kostovic Stepanovic]] i [[Igor Sikorsky]]. [[Njemačka|Njemci]] su helikoptere izrađivali već prije [[drugi svjetski rat|drugog svjetskoga rata]] i koristili ih u ratu u ograničenom opsegu, a prvi potpuno upravljiv jednorotorni helikopter koji je ušao u masovnu industrijsku proizvodnju konstruirao je u [[SAD]]-u ruski konstruktor [[Igor Sikorsky]] [[1942]]. godine.

 

== Razlike u odnosu na druge vrste zrakoplova ==

Helikopter se razlikuje od [[avion]]a po tome što se njegova uzgonska "krila" (odnosno krakovi rotora) kreću (rotiraju) neovisno od kretanja same letjelice, dok kod aviona uzgon na krilima nastaje kretanjem cijele letjelice kroz zrak. Od autožira se pak razlikuje po tome što njegov rotor proizvodi obje aerodinamičke sile potrebne za vertikalan i horizontalan let: uzgon i [[potisak]]. Prednost helikoptera u odnosu na avion jest ta što helikopter može vertikalno uzlijetati i slijetati te letjeti (lebdjeti) u mjestu i okretati se oko vlastite osi. Slabe strane u odnosu na avion mala brzina, manji dolet, nosivost bitno manja, a utrošak pogonskog [[goriva]] je velik.

 

== Mehanizam letenja ==

[[Datoteka:Bo105 Rotorkopf 0570b.jpg|thumb|250 px|lijevo|Glava rotora]]

Krila helikoptera su zapravo krakovi rotora, koji, spojeni na glavu rotora, čine noseći glavni rotor pokretan pogonskim motorom. Rotorski sustav može biti izveden:

 

=== Problem velikih brzina opstrujavanja vrhova lopatica nosećeg rotora ===

Pri lebdenju helikopterom brzina opstrujavanja po obodu diska rotora (kružna površina koju opisuju lopatice prilikom okretanja rotora) raste od središta prema van. Ukoliko se poveća broj okretaja ili dužina lopatica, s ciljem postizanja većeg uzgona i brzine, dolazi do štetne pojave nadzvučnog opstrujavanja vrhova lopatica i stvaranja dodatnog velikog zračnog [[Aerodinamička sila otpora|otpora]]. Što se više povećava broj okretaja ili dužina krakova povećava se i zona nadzvučnog strujanja. Tako se daljim povećanjem snage i potrošnje goriva ne dobiva veća brzina jer zračni otpor raste.

Čim helikopter krene iz lebdenja u progresivni let, najčešće prema naprijed, brzine opstrujavanja rotora počinju se mijenjati na raznim pozicijama unutar diska te se sve skupa jako dodatno zakomplicira. Generalno promatrajući, brzina opstrujavanja zraka povećava se na strani napadne lopatice dok se smanjuje na strani nazadne. Povećanjem brzine leta povećava se i ta razlika pa dolazi do jačeg momenta valjanja oko uzdužne osi helikoptera jer je na napadnoj strani uzgon sve veći a na nazadnoj sve manji. Zato lopatica tijekom jednog ciklusa okretanja za 360° mijenja napadni kut (npr. na nazadnoj strani uzgon se povećava) kako bi se iskompenzirao moment valjanja. Ali hod napadnog kuta je ograničen i može se mijenjati samo do neke maksimalne vrijednosti. Kad na primjer helikopter leti zračnom brzinom 210 km/h tada zračna brzina vrhova lopatica određene dužine, samo uslijed okretanja, iznosi 676 km/h. Zapravo, njihova zračna brzina oscilira u pojasu od 467 do 884 km/h.

 

=== Otkazivanje motora ===

U slučaju otkazivanja [[Mlazni motor#Turbo-osovinski motor|motora]] na dovoljno visokoj visini i pri dovoljno velikoj brzini, helikopter se može relativno sigurno spustiti, budući da će se rotor i dalje okretati gonjen strujom zraka, pod efektom poznatim kao [[autorotacija]], i tako omogućiti stvaranje uzgona koji će spriječiti nagli i pogibeljni pad. Ključan trenutak pri takvom slijetanju je pravovremena promjena nagibnog kuta krakova rotora, čime se postiže znatan porast sile uzgona koje će omugućiti sigurno spuštanje letjelice na zemlju. Problem je što se takvom promjenom napadnog kuta krakova naglo gubi njihova kutna brzina, a time i uzgon, te ako [[pilot]] to prerano učini, pad je neizbježan. Isto tako, ako predugo čeka, helikopter se neće uspjeti dovoljno usporiti prije dodira s zemljom.

 

 

== Primjena ==

Helikopter je danas u širokoj primjeni u civilnom, a naročito u vojnom [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]]. Koristi se za prijevoz putnika na kraćim udaljenostima, u spašavanju, prijevozu tereta, nadzoru iz zraka (npr. [[policija]]), ali i borbenim zadaćama.

 

 

== Vidi još ==

* [[Rotokopter]]

* [[Žirokopter]]

* [[Jurišni helikopter]]

 

{{wječnik}}

{{Wikiknjige|Knjiga pojmova u zrakoplovstvu/H/Helikopter}}