Groznica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 7:
 
Groznica se razlikuje od nekontrolirane hipertermije <ref name=NC08/> u tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad ciljne temperature tijela, zbog prekomjerne proizvodnje topline i/ ili nedovoljne termoregulacije.
 
 
 
== Definicija ==
 
Raspon normalnih temperatura je širok.<ref name=CC09>{{cite journal |author=Laupland KB |title=Fever in the critically ill medical patient |journal=Crit. Care Med. |volume=37 |issue=7 Suppl |pages=S273–8 |year=2009 |month=July |pmid=19535958 |doi=10.1097/CCM.0b013e3181aa6117 |url=}}</ref> Općenito je prihvaćeno da se radi o groznici ako je:
 
* Temperatura u anusu (rektumu/rektalno) jednaka ili iznad 37,5 - 38,3&nbsp;°C [1] [5]
* Temperatura u ustima (oralno) jednaka ili iznad 37,7&nbsp;°C [8]
Linija 21 ⟶ 18:
 
Ljudi za vrijem tjelesne aktivnosti razvijaju veće temperature, ali to ne smatra groznicom, budući da je ciljna točka temperature normalna. Starije osobe imaju smanjenu sposobnost stvaranja tjelesne topline, pa čak i malo povišenje temperature može biti znakom ozbiljne bolesti.
 
 
== Vrste ==
Obrazac promjena temperature ponekad može ukazati na dijagnozu:
 
* Intermitentna groznica: Povišena temperatura prisutna je samo za nekoliko sati dnevno, a ostalo vrijeme je normalna. Javlja se, na primjer, kod malarije, kala-azara, piemije i septikemije. U malariji se može javljati periodično svaka 24 sata (malaria quotidiana, ili svakodnevna malarična groznica), od 48 sati (malaria tertiana), ili 72 sata (malaria quartana, vrlo tipična za zarazu s Plasmodium malariae). Ovi obrasci groznice mogu biti manje jasni u putnika.
* Pel-Ebsteinova groznica: specifična vrsta groznice povezana s Hodgkinova limfoma, koja je izmjenično jedan tjedan visoka, a idući tjedan niska. Međutim, još uvijek se vode rasprave o tome da li ovaj obrazac groznice uistinu postoji. <ref>{{cite journal |author=Hilson AJ |title=Pel-Ebstein fever |journal=N. Engl. J. Med. |volume=333 |issue=1 |pages=66–7 |year=1995 |month=July |pmid=7777006 |doi= 10.1056/NEJM199507063330118|url=}}. They cite [[Richard Asher|Richard Asher's]] lecture ''Making Sense'' (Lancet, 1959, 2, 359)</ref>
Linija 38 ⟶ 33:
===Hiperpireksija===
Hiperpireksija je vrućica s ekstremnim povišenjem tjelesne temperature većim od ili jednakim 41,5° C. <ref name=Har08>{{cite book |author=Loscalzo, Joseph; Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Dennis L. Kasper; Hauser, Stephen L; Longo, Dan L. |title=Harrison's principles of internal medicine |publisher=McGraw-Hill Medical |location= |year=2008 |pages=Chapter 17, Fever versus hyperthermia |isbn=0-07-146633-9 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref> Tako visoka temperatura smatra se medicinskom hitnošću jer može ukazivati na ozbiljnu osnovnu bolest ili dovesti do značajnih neželjenih pojava. <ref name=EM01/> Najčešći uzrok je [[intrakranijalno krvarenj]]e. <ref name=Har08/> Drugi mogući uzroci su [[sepsa]], [[sindrom Kawasaki]], <ref name="Marx 2006 2506">{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice |last=Marx |first=John |authorlink= |coauthors= |year=2006 |publisher=Mosby/Elsevier |location= |isbn=9780323028455 |page=2506 |url= }}</ref> [[neuroleptički maligni sindrom]], nuspojava lijekova, [[serotoninski sindrom]], te [[tireoidna oluja]]. <ref name=EM01>{{cite journal |author=McGugan EA |title=Hyperpyrexia in the emergency department |journal=Emerg Med (Fremantle) |volume=13 |issue=1 |pages=116–20 |year=2001 |month=March |pmid=11476402 |doi= 10.1046/j.1442-2026.2001.00189.x|url=}}</ref> Infekcije su najčešći uzrok groznice, no s porastom temperature i drugi uzroci postaju češći. <ref name=EM01>{{cite journal |author=McGugan EA |title=Hyperpyrexia in the emergency department |journal=Emerg Med (Fremantle) |volume=13 |issue=1 |pages=116–20 |year=2001 |month=March |pmid=11476402 |doi= 10.1046/j.1442-2026.2001.00189.x|url=}}</ref> Infekcije koje su obično povezane s hyperpireksijom jesu: [[rozeola]], [[rubeola]] i [[enterovirus]]ne infekcije. <ref name="Marx 2006 2506"/> Utvrđeno je da hitno agresivno hlađenje na manje od 38,9° C poboljšava preživljavanje. <ref name=EM01/> Hiperpireksija se razlikuje od hipertermije u tome što je u hiperpireksiji regulacijski mehanizam tjelesne temperature podešen na tjelesnu temperaturu iznad normalne granice, a zatim generira toplinu da se to postigne ta temperatura, dok je u hipertermiji tjelesna temperatura podignuta iznad normalne granice, odnosno u hipertermiji je regulacijski mehanizam tjelesne temperature podešen na postizanje normalne vrijednosti. <ref name=Har08/>