Gramatika srpskohrvatskog jezika – razlika između verzija

 

==Morfologija==

U jeziku postoji deset vrsta reči, od kojih je pet promenjivih a pet nepromenjivih. Promenjive su imenice, zamenice, brojevi, glagoli i pridevi. Nepromenjive su prilozi, predlozi, veznici, uzvici i rečca.

 

 

===Zamenice===

'''Lične zamenice'''

 

 

===Brojevi===

===Glagoli===

Kao i u drugim slovenskim jezicima, i ovde glagoli imaju osobinu gramatičkog vida <!--[[Grammatical aspect|aspect]]-->: ''pefekat'' i ''imperfekat''<!--ovo mi je mlogo sumljivo, nisam stručan baš za nazive-->. <!--Perfective indicates an action that is completed or sudden, while the imperfective denotes lasting, repeated, or habitual action.--> Postojanje vida glagola kompenzuje relativni nedostataka glagolskih vremena koja postoje npr. u germanskim i romanskim jezicima: glagol već sadrži informaciju da li je akcija svršena ili traje<!--, so there is no general distinction between continuous and perfect.-->.

 

====Glagolska vremena====

[[Indikativ]] <!--The [[Realis mood|indicative]]--> ima sedam glagolskih vremena: [[prezent]] (sadašnje vreme), [[perfekat]] (prošlo vreme), [[futur]] prvi i drugi (buduće i predbuduće vreme), [[pluskvamperfekat]] (davno prošlo vreme), [[aorist]] (pređašnje svršeno vreme) i [[imperfekat]] (pređašnje nesvršeno vreme). Potonja dva nisu često u upotrebi u svakodnevnom govoru <!--(češće u Bosni i Hercegovini, nego u Hrvatskoj i Srbiji) Bosnia and Herzegovina than in Croatia and Serbia)-->, a pogotovu imperfekat. Prezent, aorist i imperfekat se menjaju inflekcijom<!--Present, aorist and imperfect are inflected-->, dok su ostala vremena [[perifraza|perifrastična]]<!--[[periphrastic]]-->:

* Perfekat se gradi od <!--uses the present--> prezenta glagola ''biti'' zajedno sa participom perfekta<!--perfect participle, jel ovo može kod nas, ili mora radni glagolski pridev-->, npr. ''sam radio'' (ili ''radio sam'', gde redosled zavisi od rečenice).

* [[Futur prvi]] se gradi od krnjog prezenta<!--uses the (reduced) present--> glagola ''htjeti'' zajedno sa infinitivom, npr. ''ćemo kuhati'' (ili ''kuhaćemo'', kada se infinitivni marker<!--infinitive marker--> ''-ti'' elidira<!--is elided-->, a osnova se spaja sa prezentom glagola hteti u jednu reč).

=====Pomoćni glagoli=====

======Glagol ''jesam''======

Glagol '''''jesam''''' se često smatra glagolom "biti" u sadašnjem vremenu. To je [[defektni glagol]]<!--[[defective verb]]-->. Nema svoj oblik [[infinitiv]]a. <!--its basic dictionary form is-->Oblik ''jesam'' je prvo lice jednine prezenta ovog glagola. i ima samo oblike u prezentu:

 

| nisu

|}

 

Kao što je navedeno glagol ''jesam'' se često smatra glagolom "biti" u sadašnjem vremenu. Ako se tako posmatra onda bi se moglo reći da se njegov kratki oblik (ali i dugi u nešto izmenjenom značenju) koristi kao [[Kopula (lingvistika)|kopula]]<!--The [[copula (linguistics)|copulative use]] of the verb ''jesam'' matches that of the verb "to be" in English (e.g. He ''is'' a student - On ''je'' učenik), of course, in the present tense only. --> u izjavnim rečenicama tipa: "On ''je'' učenik". S druge strane upotreba "pravog oblika" glagola biti u prezentu je ograničena - na pravljenje egzaktnog futura (futura drugog) ili u [[[uslovne rečenice|uslovnim rečenicama]] kad se odnose na buduće vreme <!--The 'true forms' of the verb "to be", i.e. the forms of the verb ''biti'' in the present tense have a limited use (in formation of the future exact or in [[conditional clause]]s referring to the future). --> Gramatičari su u stvari odlučili da uvedu glagol ''jesam'' kao drugi pomoćni glagol (glagol '''''htjeti''''' je treći) da bi razrešili zabunu oko toga da jedan glagol ima u prezentu dve različite konjugacije. <!--The truth is grammarians decided to introduce the verb ''jesam'' as the second auxiliary (the verb '''''htjeti''''' being the third one) to resolve the problem of one verb having two different conjugations in the present tense. -->

 

======Glagol ''biti''======

Glagol '''''biti''''' jedan od najčešćih nepravilnih glagola konjuguje se na sledeći način:

 

 

=====Pravilni glagoli=====

Sistem konjugacije [[pravilnih glagola|pravilni glagoli]] je donekle kompleksan. Postoji nekoliko kategorija glagola koje se razlikuju na osnovu odlika zajedničkih za glagole te kategorije.<br />

Glagol '''raditi'''

 

Enklitike moraju skoro uvek da budu na drugoj poziciji u rečenici, osim u upitnim rečenicama ili ako se upotrebljava kombinacija više enklitika. <!--The enclitics must almost always be at the second position of the declarative and imperative sentence.-->Prvi deo mora biti sama reč ili subjekatska fraza, npr. "Taj se čovjek vara," ili "Taj čovjek se vara."<!--noun phrase? The first element may be a single word or a noun phrase, e.g. Taj se čovjek vara, "That person deceives himself", or Taj čovjek se vara.--> No i u slučajevima kada ne zauzimaju samo drugu poziciju u rečenici, moraju biti i na trećem ili i četvrtom mestu, pa čak i na prvom mestu u izvesnim upitnim rečenicima ili u kolokvijalnom govoru.<!--When using a combination of several enclitics in a sentence they must be at the second, third and fourth position, in colloquial speech sometimes even at the first position.-->

 

== Fonetika i fonologija ==

-->

 

*[http://www.vokabular.org/gramatika/ O gramatici srpskog jezika] na sajtu [[Vokabular]] (neka poglavlja u izgradnji)

*[http://www.srpskijezickiatelje.com/gramatika:gramatika O gramatici srpskog jezika] na sajtu [[Srpski jezički atelje]] (neka poglavlja u izgradnji)