Razlike između izmjena na stranici "Gorgija"

Bez izmjene veličine ,  prije 10 godina
m
razne ispravke
m (r2.5.2) (robot Dodaje: da:Gorgias)
m (razne ispravke)
 
==Životopis==
 
Gorgija je rođen u Leontinu, [[Grčka kolonizacija|grčkoj koloniji]] na Siciliji, koja se često naziva rodnim mestom grčke retorike. Poznato je da se Gorgijin otac zvao Harmantid i da je imao brata Herodika i jednu sestru, koja je dala da se u [[Delfi]]ma podigne Gorgijina statua.
 
 
==O nebitku==
 
Za [[Antička filozofija|antičku filozofiju]] je najznačajnije Gorgijino delo ''O nebitku ili o prirodi'' (Περὶ τοῦ μὴ ὄντος ἢ περὶ φύσεως), koje je danas izgubljeno, ali čije se glavne postavke mogu razlučiti iz dela [[Sekst Empirik|Seksta Empirika]] i pseudoaristotelovskog spisa ''O [[Melis sa Samosa|Melisu]], [[Ksenofan]]u i Gorgiji''. Može se reći da je Gorgija na [[Elejci|elejsku]] [[Ontologija|ontologiju]] i [[Zenon iz Eleje|Zenonovu]] [[Dijalektika|dijalektiku]] reagovao suprotno od Protagore: dok je Protagora tvrdio da ja sve istina, dotle je Gorgija došao do zaključka da ništa nije istina. Prema Gorgiji:
 
 
==Retorika==
 
Gorgija se smatra utemeljiteljem [[Retorika|retorike]] kao zanimanja i kao posebne praktično-saznajne discipline. On je veštinu govorenja smatrao identičnom sa veštinom ubeđivanja, što ga je nužno navelo na izučavanje praktične filozofije. Prema tome, Gorgija je po svom osnovnom zanimanju bio "retor", što je podrazumevalo sastavljanje govora kao posebnih [[Umetnost|umetničkih]] dela trajne vrednosti, držanje govora kao posebna veština u saobraćanju sa slušaocima (gde se osobita pažnja posvećivala [[Dikcija|dikciji]], melodičnosti i ritmici izgovorenih reči, rečenica pa i celih [[diskurs]]a, te gestikulaciji), te najzad i poučavanje drugih u toj vetini, neposredno i putem pisanih udžbenika. Gorgija je u ovim aktivnostima postigao veliku slavu širom [[Antička Grčka|Helade]], a posebno u [[Atina|Atini]]. Imao je mnogo učenika, a napisao je i prvi udžbenik retorike, koji nam se nije sačuvao.
 
[[Proza]] se, prema Gorgijijom mišljenju, mora približiti [[Poezija|poeziji]], pa je u svoje govore unosi pesničke reči i izraze, smele [[Metafora|metafore]] i retorske [[Stilske figure|figure]] (nazvane po njemu Γοργίεια σχήματα), a voleo je i sastavljati [[Rečenica|rečenice]] suprotnog smisla i graditi ih simetrički tako da dve rečenice imaju isti broj [[Reč|reči]] i, štaviše, isti broj [[slog]]ova (ἰσόκωλον) ili jednaku ili sličnu strukturu (πάρισον). Uticaj Gorgije kao stiliste bio je veliki: on je bio stilistički model svim proznim piscima 5. veka st. e., kao što će [[Isokrat]] biti uzor za prozu od 4. veka nadalje. Tako se ovaj Sicilijanac može smatrati utemeljiteljem atičke književne proze, ali i začetnikom [[Teorija književnosti|književne kritike]].
 
==Vanjski Eksterni linkovi ==
* ''Encomium on Helen'': [http://www.classicpersuasion.org/pw/gorgias/helenuni.htm Greek text] and [http://www.classicpersuasion.org/pw/gorgias/helendonovan.htm English translation]
* [http://www.gottwein.de/Grie/vorsokr/VSGorg02.php Gorgias], selected texts in Greek (with German translation and vocabulary notes)
177.192

izmjene