God Save the King – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Adding {{Commonscat}}
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 9:
 
== Historija ==
 
=== Historija melodije ===
 
Poreklo melodije i dalje nije utvrđeno sa sigurnošću, te je okruženo legendama i spekulacijama. U ''[[The Oxford Companion to Music|Oksfordskom muzičkom priručniku]]'' [[Percy Scholes]] je ovoj temi posvetio oko četiri stranice.<ref>{{cite book | last = Scholes | first = Percy A | title = [[The Oxford Companion to Music]], Tenth Edition | publisher = [[Oxford University Press]] | date = | pages = |isbn=}}</ref> On ukazuje na sličnosti s melodijom jedne starije [[Crkvena tužaljka|crkvene tužaljke]], premda je ritam identičan s ritmom [[Golijardi|golijardskih]] pesama, te navodi primere nekoliko takvih plesnih melodija koje veoma mnogo lične na ''God Save the Queen''. Scholes navodi kompoziciju dr [[John Bull (kompozitor)|Johna Bulla]] ([[1619]]) koja ima mnogo sličnosti sa savremenom melodijom ove himne, u zavisnosti od mesta [[Akcidental (muzika)|akcidentala]] koja se u to doba u nekim slučajevima nisu zapisivala već je ostavljano izvođaču da odlučuje o njima.; v. ''[[musica ficta]]''. Scholes takođe ukazuje na nekoliko kompozicija [[Henry Purcell|Henrija Purcella]], od kojih jedna sadrži početne note moderne melodije, aranžirane na reči himne ''God Save The Queen''.
 
Linija 17 ⟶ 15:
 
U Scholesovoj analizi pominju se i "neodržive" i "sumnjive" tvrdnje, te "pogrešne tvrdnje o [[SAD|američkom]] poreklu". Među takvim tvrdnjama su i sledeće:
 
* Priča, prilično raširena u [[Francuska|Francuskoj]], da je melodiju ''(Grand Dieu Sauve Le Roi)'' napisao [[Jean-Baptiste Lully]] da bi proslavio izlečenje [[Luj XIV|Luja XIV]]<ref>{{cite web| url = http://links.jstor.org/sici?sici=0306-1078(198708)15%3A3%3C346%3AASSAML%3E2.0.CO%3B2-R | title = A Sweet Servitude: A Musician's Life at the Court of Mlle de Guise| accessdate = | author =Patricia Ranum | format = html}}</ref>. Lully je napisao melodiju na reči koje je sastavila vojvotkinja od Brinona, a zatim je melodiju ukrao [[Georg Fridrih Hendl|George Frideric Handel]]. Prevedena na [[Latinski jezik|latinski]] pod naslovom ''Domine, salvum fac regem'', ova je pesma postala francuska himna i to ostala sve do [[1792]]. godine (videti notni zapis dostupan na internetu<ref>{{cite web| url = http://www.cmbv.com/images/edit/m-pdf/dumont/m014099.pdf| title = Domine Salvum Fac Regem| accessdate = 01. 04. 2007.| author = | format = pdf}}</ref>). Prema toj teoriji, nakon [[Bitka kod Cullodena|bitke kod Cullodena]] [[hanoverska dinastija]] usvojila je ovu melodiju kao britansku himnu. Scholes ukazuje na velike [[Hronologija|hronološke]] pogreške koje ovu teoriju čine neodrživom, te koje upućuju na to da ta teorija predstavlja fabrikaciju iz [[19. vek]]a.<ref>{{cite web| url =http://penelope.uchicago.edu/crequy/chap104.html#God_save_the_king | title = ''Souvenirs'', Vol 1, Chapter IV| accessdate = 02. 04. 2007. | author = | format = HTML}}</ref>
 
* [[James Oswald]]. On je jedan od mogućih autora ''Thesaurus Musicus''-a pa je svakako mogao igrati neku ulogu u ovoj priči, ali nije dovoljno jak kandidat za istinskog autora melodije.
 
* Dr [[Henry Carey]]. Scholes odbacuje i njegovo autorstvo, pre svega zbog toga što sam Carey nikada tako nešto nije tvrdio. Osim toga, kada je takvu tvrdnju izneo Careyev sin [[1795]]. godine, nju je pratio i zahtev za penzijom od [[Britanska vlada|britanske vlade]] po tom osnovu. Treće, Careyev sin je tvrdio da je njegov otac delove te pesme napisao [[1745]]. godine, premda je Carey umro još [[1743]]. godine. Takođe su iznete tvrdnje da je tu kompoziciju Carey prvi put javno izveo tokom jedne večere [[1740]]. godine u čast admirala [[Edward Vernon|Edwarda Vernona]], koji je bio zauzeo [[Španija|špansku]] luku [[Porto Bello]] (tada u [[Kolumbija|Kolumbiji]], danas u [[Panama|Panami]]) tokom tzv. [[Rat za Jenkinsovo uho|rata za Jenkinsovo uho]].
 
Linija 27 ⟶ 22:
 
=== Historija teksta ===
 
[[Datoteka:It is far better to face the bullets.jpg|thumb|200px|Upotreba izraza "God Save the King" proširila se sasvim nezavisno od himne. Prikazani poster je iz doba [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]]]]
 
Linija 47 ⟶ 41:
 
== Upotreba u Komonveltu ==
 
Ranije je ovu pesmu kao državnu himnu koristila većina [[Komonveltska kraljevstva|komonveltskih kraljevstava]], uključujući [[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Jamajka|Jamajku]]. U Australiji je ona zamenjena pesmom ''[[Advance Australia Fair]]'', u Kanadi pesmom ''[[O Canada]]'', a u Jamajci pesmom ''[[Jamaica, Land We Love]]'', premda je ona i dalje [[kraljevska himna]] ovih zemalja te se izvodi na zvaničnim ceremonijama kojima prisustvuju članovi kraljevske porodice ili njihovi predstavnici ([[generalni guverner]], [[guverner]] ili [[zamenik guvernera]]).
 
Linija 53 ⟶ 46:
 
== Ostale upotrebe ==
 
''God Save the King'' je bila prva pesma koja se ikada upotrebila kao državna himna, premda je [[nizozemska]] državna himna, ''[[Wilhelmus]]'', po postanku starija. Zbog njenog uspeha nastalo je nekoliko imitacija, posebno u Francuskoj a kasnije i u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Prva nemačka državna himna bila je kopija pesma "God Save the King", pri čemu su reči bile promenjene u ''[[Heil dir im Siegerkranz]]'', ali su se pevale na istu melodiju kao i britanska himna. Ta je melodija bila korišćena, a ponegde i zvanično usvojena, za državnu himnu nekoliko drugih zemlja, uključujući [[Rusija|Rusiju]] (do [[1833]]), [[Švedska|Švedsku]] i [[Švajcarska|Švajcarsku]].
 
Linija 63 ⟶ 55:
 
== Muzičke adaptacije ==
 
=== Klasična muzika ===
 
Ukupno je oko 140 kompozitora, uključujući [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]], [[Joseph Haydn|Haydna]] i [[Johannes Brahms|Brahmsa]], upotrebilo ovu melodiju u svojim kompozicijama.<ref>{{cite web| url = http://www.royal.gov.uk/output/page5010.asp | title = Monarchy Today pages na sajtu royal.gov.uk| accessdate = 01. 04. 2007.| format = HTML}}</ref>
 
Linija 77 ⟶ 67:
 
=== Jimi Hendrix ===
 
[[Jimi Hendrix]] iz sastava [[The Jimi Hendrix Experience]] odsvirao je bez pripreme jednu verziju pesme "God Save the Queen" na početku svog nastupa na [[Isle of Wight Festival 1970|Isle of Wright festivalu 1970]]. Upravo pre no što će izaći na binu može se videti (na DVD-u) i čuti kako pita "Kako ono beše ide?" misleći na tu himnu. Tek što ju jednom čuo, izveo ju je na sceni. Njegova više-manja tačna izvedba pesme "God Save the Queen" na vodećoj [[Gitara|gitari]] može se posmatrati u oštroj suprotnosti s njegovom izvedbom pesme ''[[Star Spangled Banner]]'' na [[Woodstock Festival|festivalu Woodstock]] [[1969]]. godine.
 
=== Queen ===
 
{|class="infobox" style="width: 20em;"
!align="center" bgcolor="lightsteelblue" colspan="3"|[[Queen (band)|Queen]] - ''[[A Night at the Opera (Queen album)|A Night at the Opera]]''
Linija 95 ⟶ 83:
 
=== Sex Pistols ===
 
Kontroverzna pesma sastava [[Sex Pistols]] iz [[1977]]. godine, pod nazivom ''[[God Save the Queen (Sex Pistols)|God Save the Queen]]'' sa britanskom državnom himnom ima zajednički samo naslov: i tekst i muziku napisao je ovaj sastav. U vreme kada je njihova pesma bila objavljena veliki deo javnosti ju je smatrao napadom na [[Elizabeta II|kraljicu Elizabetu II]] i na [[Britanska monarhija|britansku monarhiju]].
 
== Druge britanske himne ==
 
Često, kada je potrebna himna za neku od konstitutivnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, na primer na međunarodnom [[sport]]skom događaju, koristi se neka od drugih pesama:
 
* [[Wales]] ima vlastitu zvaničnu himnu – ''[[Hen Wlad Fy Nhadau]]''.
* [[Engleska]] u načelu koristi ''God Save the Queen'', ali je bilo i slučajeva da se koristila pesma ''[[Jerusalem (engleska himna)|Jerusalem]]'' ili ''[[Land of Hope and Glory]]''.
Linija 114 ⟶ 99:
 
== Izvedba ==
 
Stil koji se najčešće čuje u zvaničnim izvedbama predložio je kao "ispravnu interpretaciju" [[George V (britanski kralj)|kralj George V]], koji je sebe smatrao nekom vrstom stručnjaka, s obzirom na broj izvedbi koje je čuo. U skladu s tom preporukom, ubzo je izdata naredba [[1933]]. godine, koja je postavila pravila za [[tempo]], dinamiku i orkestraciju. Tu su bila i druga uputstva, na primer da uvodnih "šest stihova treba mirno da svira sastav sa [[horna]]ma i [[bas]]ovima u jednoj frazi. [[Kornet]]i i [[Doboš|doboši]] treba postepeno da se dodaju prilikom prelaska na drugu polovinu melodije, a puni bas ulazi ua poslednjih osam stihova". Zvanični tempo za uvodni deo je metronomski raspored od 60, pri čemu se drugi deo svira u širem maniru, na metronimskom rasporedu od 52.<ref name="fn_2">Percy A Scholes: ''Oxford Companion to Music, Tenth Edition'', Oxford University Press</ref> U poslednjih nekoliko godina uvod, koji je propisan da se svira svečanim tempom, često se izvodi nesšto bržim i življim tempom.
 
Linija 122 ⟶ 106:
 
== Tekst ==
 
=== Standardna britanska verzija ===
 
Ne postoji neka konačna verzija teksta. Međutim, verzija koja se sastoji od sledeće tri strofe možda bi se mogla smatrati "standardnom" britanskom varijantom. Ona se, na primer, pojavljuje ne samo u ''Gentleman's Magazine'' [[1745]], nego i u takvim publikacijama kao što su ''Knjiga engleskih pesama: od šesnaestog do devetnaestog veka'' ''(The Book of English Songs: From the Sixteenth to the Ninteenth Century'', 1851) <ref>{{cite book | last =Mackay | first =Charles | title = The Book of English Songs: From the Sixteenth to the Ninteenth Century| publisher = | date = 1851 | pages = p.203|isbn=}}</ref>, ''Državne himne: kako se pišu i kako se ne pišu'' ''(National Hymns: How They are Written and how They are Not Written'', 1861),<ref>{{cite book | last =White | first = Richard Grant| title = National Hymns: How They are Written and how They are Not Written | publisher =Rudd & Carleton | date = 1861 | pages =p.42|isbn=}}</ref> ''Kućna knjiga poezije'' ''(Household Book of Poetry'', 1882),<ref>{{cite book | last = Dana| first = Charles
Anderson| title = Household Book of Poetry| publisher = | date = 1882 | pages = p.384|isbn=}}</ref> te ''Stare i moderne himne, izmenjeno izdanje'' (''Hymns Ancient and Modern, revised version'', 1982)<ref>{{cite book | last = | first = | title = Hymns Ancient and Modern, Revised Version | publisher = SCM-Canterbury Press Ltd| date = 1982 | pages = p.504|isbn=0907547060}}</ref>.
Linija 137 ⟶ 119:
 
=== Alternativna verzija Williama Hicksona ===
 
Predlog alternativne verzije za državnu himnu koji je [[1836]]. godine dao William Hickson sadrži sledeće strofe, od kojih su prva, treća i čertvrta date kao prilog uz državnu himnu u zborniku ''[[English Hymnal]]''.
 
Linija 147 ⟶ 128:
 
=== Verzije u Kanadi ===
 
S obzirom na to da je pesma "God Save the Queen" kraljevska himna [[Kanada|Kanade]], prva strofa prevedena je na [[francuski jezik]] za upotrebu u toj zemlji:
Linija 177 ⟶ 157:
 
=== Verzija u Novom Zelandu ===
 
U [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] druga strofa, koja se može smatrati odviše militarističkom, zamenjena je Hicksonovom strofom "I ne samo u ovoj zemlji..." (''Nor in this land alone...'', premda se često peva kao "''Not'' in this land alone"), ta je strofa i inače poznata kao "[[Komonvelt]]ska strofa". Međutim, ta se strofa obično peva samo kada se izvodi više od jedne strofe.
 
=== Zvanična mirovna verzija ===
 
Jedna manje militaristička verzija obe pesme, naslovljena "Zvanična mirovna verzija" (''Official peace version'', 1919), prvi put je objavljena u zborniku himni ''Songs of Praise'' [[1925]]. godine.<ref>{{cite book | last = Dearmer| first = Percy|coauthors=Vaughan Williams, Ralph |title = Songs of Praise | publisher = Oxford University Press | date = 1925 | pages = |isbn=}}</ref> Ta je verzija "zvanična" po tome što ju je odobrio [[Britanski privatni savet|Privatni savet]] 1919. godine.<ref>Scholes p.412</ref> Međutim, uprkos tome što je otada bila preštampana u nekoliko zbornika, danas je ova verzija uglavnom nepoznata.<ref>{{cite web | url =http://www.blackcountrybugle.co.uk/detail.asp?cat=General%20News&articleID=7319082 | title=Forgotten National Anthem Sung at Halesowen Service | accessdate = 30. 03. 2007.}}Članak u ''Black Country Bugle'' kaže da je to "neobična i malo poznata verzija državne himne... uzeta iz službe za blagoslov iz povelje oblasti Halesowen’s borough... u nedelju [[20. septembra]] [[1936]]."</ref>
 
Linija 193 ⟶ 171:
# Kada je na prestolu kralj, reč "Kraljica" ''(Queen)'' menja se u naslovu i tekstu pesme u "Kralj" ''(King)'', a tako i sve zamenice koje se u tekstu odnose na monarha.
 
== ReferenceIzvori ==
 
<div class="references-small" style="column-count:2;-moz-column-count:2;">
<references/>
</div>
 
== VanjskiEksterni linkovi ==
 
* [http://www.nationalanthems.info/gb.mid "God Save the Queen" (MIDI)]
* [http://www.royal.gov.uk/output/page5010.asp Official Royal webpage on the anthem]