Glagol – razlika između verzija

: ''Kiša pada. Država napreduje''. - stanje

: ''Koncert se održava večeras''. - zbivanje

 

 

== U srpskohrvatskom jeziku ==

Glagoli se u [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim [[slavenski jezici|slavenskim]] jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (''sjesti'' – ''sjediti''), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje i [[pomoćni glagoli]] (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli '''biti''' i '''htjeti'''.

 

 

=== Glagolska vremena ===

''prošlost''

* [[pluskvamperfekt]]

* [[perfekt]]

* [[imperfekt]]

 

''sadašnjost''

* [[futur prvi]]

* [[futur drugi]] (egzaktni)

 

 

=== Glagolski načini ===

* [[imperativ]]

* [[kondicional sadašnji]] (prvi)

* [[kondicional prošli]] (drugi)

 

 

=== Oblici glagola ===

Svaki glagol ima više ''oblika''.

 

Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:

* prezent - u jednini i množini, po licima

* aorist - u jednini i množini, po licima

 

Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:

* [[Glagolski pridjevi#Glagoski pridjev radni|Glagolski pridjev radni]]

* [[Glagolski pridjevi#Glagoski pridjev trpni|Glagolski pridjev trpni]]

 

Posebno stoji [[infinitiv]].

 

Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije ''osnove'':

* prezenske osnove (od nje se tvore: [[prezent]], glagolski prilog sadašnji)

* infinitivne osnove (od nje: [[infinitiv]], glagolski pridjev radni, [[aorist]], [[imperfekt]])

 

Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na ''pravilne'' i ''nepravilne''.

 

 

==== Pravilni glagoli ====

Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. ''učiti'' u prezentu ima nastavke -''im'', ''iš'' (''uč-im'', ''uč-iš''...), dok glagol ''spavati'' nastavke -''am'', -''aš'' (''spav-am'', ''spav-aš''...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.

 

 

Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:

* s -''e''- (''per-em'', ''per-eš'',..., ''per-u'')

* s -''a''- (''kuh-am'', ''kuh-aš'',..., ''kuh-aju'')

 

Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:

* bez umetka (-0-) (''pra-ti'', ''pra-o'', ''pra-la''...; ''tres-ti'', ''tres-ao'', ''tres-la''...)

* s umetnutim -''a''- (''kuh-a-ti'', ''kuh-a-o'', ''kuh-a-la''...)

 

U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:

* osnove na suglasnik (''ču-ti'', ''čuj-em'') su najpravilnije (razred I.7)

* osnove na -''s'' su pravilne (''tres-ti'', ''tres-ao'', ''tres-la'') (razred I.2)

 

==== Nepravilni glagoli ====

Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su ''biti'' i ''htjeti'', za koje vidi [[pomoćni glagoli|pomoćne glagole]], kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:

* ''ići'', prezent ''idem'', ''ideš''..., glag. pridjev radni ''išao'', ''išla''

* ''spati'', prezent ''spim'', ''spiš'', glag. pridjev radni ''spio'', ''spila''