Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 19 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
razne ispravke
| Broj satelita =
<!-- ** Fizikalne osobine ** -->
| Dimenzije = 26.8 × 22.4 × 18.4 km <ref name=NASA>{{Cite web|date =September 30,. 09. 2003.|title=Mars: Moons: Phobos|publisher=NASA Solar System Exploration|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Mar_Phobos|accessdate =August 18,. 08. 2008.}}</ref>
| Poluprečnik = 11.1 km <ref name=jplssd>{{Cite web|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_phys_par|publisher=JPL (Solar System Dynamics)|title=Planetary Satellite Physical Parameters|date =July 13,. 07. 2006.|accessdate =January 29,. 01. 2008.}}</ref><br /> (0.0021 planete Zemlje)
| Ekvatorijalni poluprečnik =
| Polarni poluprečnik =
| Obim =
| Površina = 6.100 km<sup>2</sup>
| Zapremina = 5.680 km<sup>3</sup> <ref name=dlr2008>{{Cite web|url=http://www.dlr.de/mars/en/desktopdefault.aspx/tabid-207/422_read-13776/|publisher=German Aerospace Center|title=Mars Express closes in on the origin of Mars' larger moon|date =October 16,. 10. 2008.|accessdate =October 16,. 10. 2008.}}</ref><br />
| Masa = 1.072×1016 kg <ref name=estimate>use a spherical radius of 11.1 km; volume of a sphere * density of 1.877 g/cm<sup>3</sup> yields a mass (m=d*v) of 1.07{{e|16}} kg and an escape velocity (sqrt((2*g*m)/r)) of 11.3 [[Metre per second|m/s]] (40 [[km/h]])</ref><br />
| Prosječna gustoća = 1.876 g/cm<sup>3</sup>
| Albedo = 0.071 <ref name=jplssd/>
| Temp na površini = ~233 K
| Prividna magnituda = 11.3 <ref name=magnitude>{{Cite web|title=Classic Satellites of the Solar System|url=http://www.oarval.org/ClasSaten.htm|publisher=Observatorio ARVAL|accessdate =September 28,. 09. 2007.}}</ref>
| Apsolutna magnituda =
| Ugaoni prečnik =
 
== Otkriće ==
Fobos je otkrio [[Astronomija|astronom]] [[Asaph Hall]] [[18. august]]a 1877, posmatrajući iz Mornaričke opservatorije [[SAD]]-a u [[Washington D.C.|Vašingtonu]].<ref>{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/Obs../0001//0000181.000.html|title=Notes: The Satellites of Mars|journal=The Observatory|volume=1|issue=6|date =September 20,. 09. 1877.|pages=181–185|accessdate =February 4,. 02. 2009.|bibcode = 1877Obs.....1..181. }}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0091//0000013.000.html|title=Observations of the Satellites of Mars|last=Hall|first=A.|publisher=Astronomische Nachrichten|volume=91|issue=2161|pages=11/12–13/14|date =October 17,. 10. 1877., signed September 21, 1877|accessdate =February 4,. 02. 2009.}}</ref><ref name="Morley1989">{{Cite journal|last=Morley|first=T. A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/A+AS./0077//0000220.000.html|title=A Catalogue of Ground-Based Astrometric Observations of the Martian Satellites, 1877-1982|journal=Astronomy and Astrophysics Supplement Series (ISSN 0365-0138)|volume=77|issue=2|month=February|year=1989|pages=209–226}} (Table II, p. 220: first observation of Phobos on August 18, 1877.38498)</ref> Hall je otkrio i Deimos, Marsov drugi mjesec. Nazive je predložio Henry Madan ([[1838]]–[[1901]]), [[doktor]] nauka na [[Eton College|Etonu]], zasnivajući svoj prijedlog na 15. pjevanju [[Ilijada|Ilijade]], u kojem Ares poziva Užasa (Deimos) i Straha (Phobos).<ref>{{Cite journal|last=Madan|first=H. G.|url=http://books.google.com/?id=fC4CAAAAYAAJ&pg=RA4-PA475&lpg=RA4-PA475|journal=Nature|volume=16|issue=414|title=Letters to the Editor: The Satellites of Mars|date =October 4,. 10. 1877., signed September 29, 1877|pages=475|doi=10.1038/016475b0|publisher=Macmillan Journals ltd.|bibcode = 1877Natur..16R.475M }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hall|first=A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0092//0000031.000.html|journal=Astronomische Nachrichten|volume=92|issue=2187|title=Names of the Satellites of Mars|date =March 14,. 03. 1878., signed February 7, 1878|pages=47–48|doi=10.1002/asna.18780920304|bibcode=1878AN.....92...47H}}</ref>
 
== Fizikalne karakteristike ==
Ovaj je satelit jedno od najmanje reflektirajućih tijela u Solarnom sistemu. Spektroskopski se čini sličnim [[asteroid]]ima D-tipa<ref name="c-type">{{Cite web|url=http://www.physorg.com/news115483748.html|title=New Views of Martian Moons}}</ref> i očigledno je sačinjen od materijala sličnog [[ugljični hondrit|ugljičnom hondritu]].<ref>{{Cite book|title=Physics and Chemistry of the Solar System|last=Lewis|first=J. S.|authorlink=John S. Lewis|pages=425|publisher=Elsevier Academic Press|year=2004|isbn=0-12-446744-X}}</ref> Gustoća mu je premala da bi bio od čvrste stijene, a poznato je i da je značajno porozan.<ref>{{Cite web|title=Porosity of Small Bodies and a Reassesment of Ida's Density|url=http://www.aas.org/publications/baas/v31n4/dps99/65.htm|quote=When the error bars are taken into account, only one of these, Phobos, has a porosity below 0.2...}}</ref><ref>{{Cite web|title=Close Inspection for Phobos|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=31031|quote=It is light, with a density less than twice that of water, and orbits just {{Convert|5989|km}} above the Martian surface.}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Busch|first=M. W.|coauthors=''et al.''|year=2007|title=Arecibo Radar Observations of Phobos and Deimos|journal=Icarus|volume=186|issue=2|pages=581–584|doi=10.1016/j.icarus.2006.11.003|bibcode=2007Icar..186..581B}}</ref> Ova saznanja sugerišu da bi Fobos mogao imati znatne rezerve [[led]]a. Spektralna posmatranja ukazuju da površinskom sloju [[regolit]]a nedostaje hidratacija<ref>{{Cite journal|last=Murchie|first=S. L.|coauthors= Erard, S., Langevin, Y., Britt, D. T., Bibring, J. P., and Mustard, J. F.|title=Disk-resolved Spectral Reflectance Properties of Phobos from 0.3-3.2 microns: Preliminary Integrated Results from PhobosH 2 |journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference| volume=22|page=943|year=1991}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Rivkin|first=A. S.|coauthors=''et al.''|year=2002|month=March|title=Near-Infrared Spectrophotometry of Phobos and Deimos|journal=Icarus|volume=156|issue=1|pages=64|bibcode=2002Icar..156...64R|doi=10.1006/icar.2001.6767}}</ref>, ali se ne isključuje postojanje leda ispod regolita.<ref>Fanale, Fraser P., "Water regime of Phobos" ([[1991]])</ref>
 
Još je davno predviđeno postojanje prstenova od fine prašine kao proizvoda Fobosa i Deimosa, međutim, posmatranja još nisu uspjela dokazati i njihovo postojanje.<ref>{{Cite journal|doi=10.1016/j.pss.2006.05.009|last=Showalter|first= M. R.|coauthors=Hamilton, D. P. and Nicholson, P. D.|title=A Deep Search for Martian Dust Rings and Inner Moons Using the Hubble Space Telescope|journal=Planetary and Space Science|volume=54|year=2006|issue=9-10|pages=844–854|url=http://www.astro.umd.edu/~hamilton/research/reprints/ShoHamNic06.pdf|format=PDF|bibcode=2006P&SS...54..844S}}</ref> Skorašnje slike ''[[Mars Global Surveyor]]a'' ukazuju na to da je Fobos pokriven slojem sitnozrnog [[regolit]]a, u debljini od najmanje 100 m; nagađa se da je navedeni sloj nastao udarcem drugih tijela u Fobos, ali nije jasno kako je materijal ostao zadržan na tijelu koje gotovo da nema [[Gravitacija|gravitacije]].<ref>{{Cite web|last=Britt|first=Robert Roy| title=Forgotten Moons: Phobos and Deimos Eat Mars' Dust|url=http://www.space.com/scienceastronomy/forgotten_moons_010313-3.html|publisher=space.com|date =March 13,. 03. 2001.|accessdate =May 12,. 05. 2010.}}</ref>
 
Fobos je veoma nepravilan, sa dimenzijama 27 × 22 × 18 km.<ref name="NASA"/> Zbog njegovog oblika gravitacija na njegovoj površini varira i do 210% razlike; plimne sile koje uzrokuje Mars dupliraju ove razlike (do oko 450%) zbog toga što uzrokuju više od polovine ukupne gravitacije satelita.
Porijeklo Marsovih mjeseca još je uvijek kontraverzna tema.<ref name="burns">Burns, J. A. "Contradictory Clues as to the Origin of the Martian Moons," in ''Mars'', H. H. Kieffer ''et al.,'' eds., U. Arizona Press, Tucson, [[1992]]</ref> I Fobos i Deimos imaju mnogo zajedničkog sa karbonatnim asteroidima C-tipa, te s elektromagnetnim spektrom, [[albedo]]m i gustinom sličnim onima asteroida C-tipa ili D-tipa.<ref name="c-type"/> Jedna od pretpostavki, koja se poziva na navedenu sličnost, kaže da bi oni mogli biti "zarobljeni" asteroidi iz [[Glavni asteroidni pojas|Glavnog asteriodnog pojasa]].<ref>{{Cite web|title=Close Inspection for Phobos|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=31031|quote=One idea is that Phobos and Deimos, Mars's other moon, are captured asteroids.}}</ref><ref name="landis">Landis, G. A. "Origin of Martian Moons from Binary Asteroid Dissociation," American Association for the Advancement of Science Annual Meeting; Boston, MA, 2001; [http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=946501&id=8&qs=No%3D70&N%3D4294808501 abstract].</ref> Oba mjeseca imaju veoma kružne orbite koje leže gotovo tačno na Marsovoj ekvatorijalnoj ravni i stoga je njihovo "hvatanje" u orbitu pretpostavljalo početno kruženje veoma ekscentričnim orbitama, te podešavanje inklinacije (nagiba) na ekvatorijalnu ravan. Ovo je vjerovatno uspjelo zahvaljujući kombinaciji atmosferskih privlačnih i plimnih sila<ref name="cazenave">{{Cite journal|last=Cazenave|first=A.|authorlink=|coauthors=Dobrovolskis, A.; Lago, B.|year=1980|month=|title=Orbital history of the Martian satellites with inferences on their origin|journal=Icarus|volume=44|issue=3|pages=730–744|doi=10.1016/0019-1035(80)90140-2|url=|accessdate=|quote=|bibcode=1980Icar...44..730C}}</ref>, mada nije u potpunosti jasno da li ima dovoljno raspoloživog vremena da bi se navedeno dogodilo i Deimosu.<ref name="burns"/> "Zarobljavanje" također zahtijeva rasipanje energije. Trenutna Marsova atmosfera previše je rijetka da bi mogla uhvatiti objekt veličine Fobosa atmosferskim kočenjem.<ref name="burns"/> Geoffrey Landis je istakao da se moglo dogoditi i zarobljavanje binarnog asteroida, koji se potom razdvojio pod utjecajem plimnih sila.<ref name="landis"/>
 
Fobos bi mogao biti objekt [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] druge generacije nastao [[Akrecija (astrofizika)|akrecijom]] (skupljanjem) u orbiti nakon formiranja Marsa. Postoje mišljenja da je to vjerovatnije nego ideja da je Fobos nastao iz istog oblaka materije iz kojeg je nastao Mars.<ref name=ESA2010>{{Cite web|date =March 4,. 03. 2010.|title=Phobos Flyby Success|publisher=ESA|author=Martin Pätzold and Olivier Witasse|url=http://www.esa.int/esaSC/SEMIPX6K56G_index_0.html|accessdate =March 4,. 03. 2010.}}</ref>
 
Druga hipoteza kaže da je Mars nekad bio okružen velikim brojem objekata veličine Fobosa i Deimosa, vjerovatno izbačenim u orbitu nakon udarca velikog [[planetezimal]]a na površinu planete.<ref name = "Craddock">Craddock, R. A.; (1994); ''The Origin of Phobos and Deimos'', Abstracts of the 25th Annual Lunar and Planetary Science Conference, held in Houston, TX, March 14–18, 1994, p. 293</ref> Velika poroznost Fobosove unutrašnjosti (mjerenja pokazuju 1.88 g/cm<sup>3</sup>, a pretpostavlja se da šupljine zauzimaju 25 do 35% Fobosove zapremine) ne slaže se s pretpostavkama o njegovom porijeklu.<ref name = "Andert">{{Cite journal | last = Andert | first = T. P. | authorlink =
| title = Precise mass determination and the nature of Phobos | journal = [[Geophysical Research Letters]]
| volume = 37 | issue = L09202 | pages = | publisher = [[American Geophysical Union]]
| location = | date = 2010-05-07. 05. 2010. | url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2010/2009GL041829.shtml | issn =
| doi = 10.1029/2009GL041829 | id = | accessdate = 2010-10-01. 10. 2010. | bibcode=2010GeoRL..3709202A}}</ref>
 
[[Infracrveno zračenje|Infracrvena]] snimanja Fobosa sugeriraju da je sastavljen od [[silikat]]nih [[mineral]]a, koji su poznati s površine Marsa. Spektri se razlikuju od spektara svih klasa hondritnih [[meteorit]]a, što još jednom smanjuje mogućnost [[asteroid]]nog porijekla ovog satelita.<ref name = "Giuranna">{{Cite conference
| booktitle = European Planetary Science Congress Abstracts, Vol. 5
| pages = | publisher = | date = 2010 | location = | url = http://meetingorganizer.copernicus.org/EPSC2010/EPSC2010-211.pdf
| doi = | id = | accessdate = 2010-10-01. 10. 2010.}}</ref> Navedeni nalazi podržavaju teoriju da je Fobos nastao od materijala izbačenih s površine Marsa prilikom udara nekog tijela<ref name = "Blast">{{Cite web | title = Mars Moon Phobos Likely Forged by Catastrophic Blast
| work = [http://www.space.com/ Space.com web site] | publisher = | date = 2010-09-27. 09. 2010.
| url = http://www.space.com/scienceastronomy/martian-moon-forged-by-catastrophic-blast-100927.html
| accessdate = 2010-10-01. 10. 2010.}}</ref>, što je hipoteza slična "Teoriji velikog udara" (koja govori o nastanku Zemljinog Mjeseca).
 
== Istraživanje ==
[[Datoteka:Monolith55103h-crop.jpg|thumb|250px|Fobos monolit (desno od centra), slikan iz ''Mars Global Surveyora'' 1998.]]
Fobos je fotografiralo nekoliko svemirskih letjelica, čija je primarna zadaća bila da fotografiraju Mars. Prva od njih bila je ''[[Mariner 9]]'' (i to [[1971]]. godine), a uslijedile su: ''[[Viking 1]]'' ([[1977]]), [[Mars Global Surveyor]] ([[1998]]. i [[2003]]), ''[[Mars Express]]'' ([[2004]], [[2008]] i [[2010]])<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8550362.stm|accessdate =March 7,. 03. 2010.|title=Closest Phobos flyby gathers data | date =March 4,. 03. 2010. | location=London}}</ref>, te ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]'' ([[2007]]. i 2008). U ljeto [[2005]]. marsohod ''Spirit'', uz višak energije zbog toga što je vjetar oduhao prašinu s njegovih solarnih ploča, snimio je nekoliko fotografija noćnog neba (kratke ekspozicije) s površine Marsa. I Fobos i Deimos jasno su vidljivi na slikama. Jedine misije posvećene isključivo Fobosu bile su [[SSSR|sovjetske]] misije ''Fobos 1'' i ''Fobos 2'', obje lansirane u julu [[1988]]. Prva je izgubljena na putu do Marsa, dok je druga odaslala neuobičajene slike i podatke, te otkazala kratko prije nego što je detaljnije ispitala površinu satelita.
 
=== Planirane misije ===
[[Ruska svemirska agencija]] planira povratnu misiju na Fobos pod nazivom ''"Fobos-Grunt"''. Kapsula koja će biti vraćena na Zemlju bit će, između ostalog, korištena i za naučni eksperiment "Planetarnog društva" pod nazivom ''[[Živi međuplanetarni leteći eksperiment]]'' (''Living Interplanetary Flight Experiment'') ili ''LIFE''. <ref>{{Cite web|url=http://www.planetary.org/programs/projects/life/|title=Projects LIFE Experiment: Phobos|publisher=[[The Planetary Society]]|accessdate =May 12,. 05. 2010.}}</ref> Drugi saradnik na ovoj misiji je [[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (''China National Space Administration''), koja šalje istraživački satelit imena ''[[Yinghuo-1]]'', koji će biti postavljen u orbitu Marsa s uređajem za brušenje i prosijavanje namijenjenim za "Fobos Lander".<ref>{{Cite web|url=http://en.rian.ru/world/20060911/53726392.html|date =September 11,. 09. 2006.| title=Russia, China Could Sign Moon Exploration Pact in 2006|publisher=[[RIA Novosti]]|accessdate =May 12,. 05. 2010.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hktrader.net/200705/lead/lead-SpaceMission200705.htm|title=HK triumphs with out of this world invention|publisher=Hong Kong Trader|date =May 1,. 05. 2007.|accessdate =May 12,. 05. 2010.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cpa.polyu.edu.hk/cpa/polyu/index.php?search=&press_section=&press_category=All&press_date=&mode=pressrelease&Itemid=223&option=com_content&page=1&order=desc&orderby=news_date&press_id=1672|title=PolyU-made space tool sets for Mars again|publisher=[[Hong Kong Polytechnic University]]|date=2 April 2007|accessdate =May 12,. 05. 2010.}}</ref>
 
[[Ruska svemirska agencija]] planira povratnu misiju na Fobos pod nazivom ''"Fobos-Grunt"''. Kapsula koja će biti vraćena na Zemlju bit će, između ostalog, korištena i za naučni eksperiment "Planetarnog društva" pod nazivom ''[[Živi međuplanetarni leteći eksperiment]]'' (''Living Interplanetary Flight Experiment'') ili ''LIFE''. <ref>{{Cite web|url=http://www.planetary.org/programs/projects/life/|title=Projects LIFE Experiment: Phobos|publisher=[[The Planetary Society]]|accessdate=May 12, 2010}}</ref> Drugi saradnik na ovoj misiji je [[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (''China National Space Administration''), koja šalje istraživački satelit imena ''[[Yinghuo-1]]'', koji će biti postavljen u orbitu Marsa s uređajem za brušenje i prosijavanje namijenjenim za "Fobos Lander".<ref>{{Cite web|url=http://en.rian.ru/world/20060911/53726392.html|date=September 11, 2006| title=Russia, China Could Sign Moon Exploration Pact in 2006|publisher=[[RIA Novosti]]|accessdate=May 12, 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hktrader.net/200705/lead/lead-SpaceMission200705.htm|title=HK triumphs with out of this world invention|publisher=Hong Kong Trader|date=May 1, 2007|accessdate=May 12, 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cpa.polyu.edu.hk/cpa/polyu/index.php?search=&press_section=&press_category=All&press_date=&mode=pressrelease&Itemid=223&option=com_content&page=1&order=desc&orderby=news_date&press_id=1672|title=PolyU-made space tool sets for Mars again|publisher=[[Hong Kong Polytechnic University]]|date=2 April 2007|accessdate=May 12, 2010}}</ref>
 
Godine 2007. [[EADS Astrium]] (''Astrium'' je podružnica [[Evropska aeronautička odbrambena svemirska kompanija|EADS-a]]) izvijestila je da razvija misiju na Fobos s eksperimentalnom letjelicom. ''Astrium'' je uključen i u razvoj projekta [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije (ESA)]] s ciljem misije na Mars i donošenjem uzoraka s planete, kao dio ESA-inog programa ''Aurora''. Upućivanje misije na niskogravitacijski Fobos smatra se dobrom prilikom za testiranje i dokazivanje tehnologije potrebne za navedeni projekt. Misija je predviđena za početak [[2016]]. godine i trebala bi trajati 3 godine. ''Astrium'' planira iskoristiti "matični brod", koji bi bio pòkretan ionskim motorom i spustio lender na površinu Fobosa. Lender će izvesti određene testove i eksperimente, skupiti uzorke u kapsulu, te se potom vratiti u matični brod i natrag na Zemlju.<ref>Amos, J.; [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6324923.stm ''Martian Moon ’Could be Key Test’''], ''BBC News'', [[9. februar]] 2007)</ref>.
 
U 2007. godini [[Kanadska svemirska agencija]] finansirala je projekt ''[[Optech]]a'' i ''[[Mars institut]]a'' s ciljem slanja misije bez ljudske posade na Fobos, poznatije kao ''[[PRIME]] - Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration'' ([[bosanski jezik|bos.]]: ''Izviđanje Fobosa i međunarodno istraživanje Marsa''). Predloženo mjesto za spuštanje je [[Fobos monolit]], svijetli objekt blizu Stickneya koji baca istaknutu sjenu. <ref>Optech press release, "[http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=22554 Canadian Mission Concept to Mysterious Mars moon Phobos to Feature Unique Rock-Dock Maneuver]," [[3. maj]] 2007.</ref><ref>[http://www.marsinstitute.info/docs/PRIME.Poster.061018.pdf PRIME: Phobos Reconnaissance & International Mars Exploration], Mars Institute website</ref><ref>Lee, P., R. Richards, A. Hildebrand, and the PRIME Mission Team 2008. The PRIME (Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration) Mission and Mars sample Return. ''39th Lunar Planet. Sci. Conf.'', Houston, TX, March 2008. [#2268]|http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2008/pdf/2268.pdf</ref> [[Astronaut]] [[Buzz Aldrin]] spomenuo je ovaj monolit u svom intervjuu za ''C-Span'' [[22. juli|22. jula]] [[2009]]: {{Citat|Trebamo ići hrabro gdje ni jedan čovjek još nije kročio. Letjeti do [[kometa]], posjećivati [[asteroid]]e, posjetiti Marsove mjesece. Tamo se nalazi jedan monolit. Veoma neuobičajena struktura na ovom objektu oblika krompira, koji obilazi Mars svakih 7 sati. Kada ljudi čuju za to, reći će: 'Ko je postavio to tamo? Ko je postavio to tamo?' [[Svemir]] ga je postavio. Ako hoćete, [[Bog]] ga je postavio..."<ref>{{Cite web|url=http://www.youtube.com/watch?v=bDIXvpjnRws&eurl=http%3A%2F%2F|title=Buzz Aldrin Reveals Existence of Monolith on Mars Moon|publisher=C-Span|date =July 22,. 07. 2009.}}</ref>}} Misija PRIME sastojala bi se od orbitera i lendera i svaki od njih nosio bi 4 instrumenta dizajnirana za istraživanje različitih vidova Fobosove [[Geologija|geologije]].<ref>{{Cite news|first=Leslie|last=Mullen|coauthors=|authorlink=|title=New Missions Target Mars Moon Phobos|date =April 30,. 04. 2009.|publisher=Space.com|url=http://www.space.com/scienceastronomy/090430-mars-phobos-missions.html|work=Astrobiology Magazine|pages=|accessdate =September 5,. 09. 2009.|language=}}</ref>
 
Godine 2008. [[Istraživački centar NASA Glenn]] počeo je raditi na projektu povratne misije s uzorcima na Fobos i Deimos. Misija bi trebala koristiti solarni pogon.<ref>Lee, P. et al. 2010. Hall: A Phobos and Deimos Sample Return Mission. ''44th Lunar Planet. Sci. Conf.'', The Woodlands, TX, [[1. mart|1]]-[[5. mart]] 2010. [#1633].</ref>
177.192

izmjene