Feliks Barušić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 4:
 
== Djela ==
 
# "Aforizmi", monografija (knjiga), (1911.)
# "Pabirci", monografija (knjiga), (1912.)
Linija 13 ⟶ 12:
 
Nekoliko [[aforizam]]a iz knjige Aforizmi:
 
* ''Mnogi ljudi imaju svoju Ahilovu petu u glavi''.
*''Ljudi s glavom podižu vrlo često ljude – bez glave''.
Linija 27 ⟶ 25:
O njemu je pisao Josip Badalić u Moslavačkim razglednicama: „Hrvatski pripovjedač Feliks Barušić, porijeklom Moslavac (rođen u Kloštar Ivaniću, 1864.), pisac je niza omanjih zbirki humorističkih i satiričkih pripovijesti i crtica, tematski povezanih s malograđanskom sudbinom kraja minulog (19. st.) i početka našeg (20. st.) sto¬ljeća. Društvenu sredinu koja je bila predmetom obradbe njegova stvaralačkog pera, upoznao je, štono riječ, na samom mjestu: kao prosvjetni radnik, pedagog od učiteljevanja u Zlataru do direktorovanja na učiteljskoj školi u Osijeku: oštrim okom i izbliza zapažao je on kao čovjek i pisac sitne i sitničave moralne posrtaje „predstavnika“ te malograđanske sredine i žigosao ih u svojim ostvarenjima manje-više prigušenim osudama u blagim porukama svojih priča i priči-ca.“
Josip Badalić: Feliks Barušić. Moslavačke razglednice , Kutina, 1981
 
 
Na internetu možemo pronaći nekoliko kraćih zapisa i to podatak o njegovom imenu gdje je među Poznatim Hrvatima s imenom Feliks, studijskom djelu Tihomira Vu-kelje: „ Zajednica fizičara u Banskoj Hrvatskoj početkom 20. stoljeća“ te „Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena“ D. Boranića, iz čijeg zapisa doznajemo da je objavljivao svoje radove u sarajevskom „Školskom vjesniku“.
Linija 33 ⟶ 30:
1. Poznati Hrvati s imenom Feliks:
Feliks Barušić - pisac i pedagog (XIX.-XX. st.)
 
 
2. Citira se i u djelu D. Boranić; Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga XXV., Zagreb, 1924. ,Tisak Nadbiskupske tiskare:
Linija 39 ⟶ 35:
„Feliks Barušić, pišući o biljkama u nar. pjesmama u sarajevskom „Školskom
Vjesniku" (za g . 1899., str. 510.) tvrdi također, da okoločep nije manđragora: „Ona naime ima sva gorak neugodan okus; kada se miriše, onda omamljuje, a lišće pogotovo odurno zaudara. Ako bi mlada ovakvo bilje svome mužu u večeri donijela, moglo bi joj se baš protivno dogoditi od onoga, što je htjela čaranjem da postigne.''
 
 
 
Linija 50 ⟶ 45:
„BARUŠIĆ, FELIKS (SREĆKO): Kloštar Ivanić 14. I. 1864. rkt (6 , Beč 1, Budimpešta 1, Zagreb, prirodopis + matematika i fizika 1517 “
(Tihomir Vukelja:“ Zajednica fizičara u Banskoj Hrvatskoj“ početkom 20. stoljeća. )
 
 
 
Linija 120 ⟶ 114:
Visoki ljudi padnu često na više.
Mnogo je puta zabranjeno voće i te kako dopušteno!