Europa (mjesec) – razlika između verzija

 

== Fizička svojstva ==

Europa, kao i [[Io (mjesec)|Io]], za razliku od ostalih planetnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestričkim planetima ([[Merkur (planet)|Merkur]], [[Venera (planet)|Venera]], [[Zemlja (planet)|Zemlja]] i [[Mars (planet)|Mars]]), što znači da je građena uglavnom od otopljenih silikata. Europa, međutim, za razliku od Ioa, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice [[Galileo (letjelica)|Galileo]] upućuju na postojanje male željezne jezgre.

 

 

=== Magnetsko polje ===

Letjelica "Galileo" pronašala je slabo Europino magnetsko polje, oko 4 puta slabije od [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]]ovog. Njeno magnetsko polje je promjenjivo - mijenja se kako Europa prolazi kroz različita područja Jupiterovog magnetskog polja. Ovo je jak dokaz postojanju vodljivog materijala u unutrašnjosti Europe - možda slanog oceana.

 

== Povijest istraživanja ==

[[Galileo Galilej]] je [[1610]]. godine prvi uperio teleskop prema Jupiteru i otkrio 4 Jupiterova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu ''galilejanski''. To je bio dokaz [[Nikola Kopernik|Kopernikove]] heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje.

 

Tri su letjelice poslale na Zemlju fotografije ovog satelita: [[Voyager 1]], [[Voyager 2]], te [[Galileo (letjelica)|Galileo]], a u pripremi je [[Europa Orbiter]].

 

{{commons|Europa (moon)}}

* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/506_europa.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Europa]