Dioniz – razlika između verzija

'''Dioniz''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Διώνυσος''', ''Diốnysos'') [[stara Grčka|grčki]] je [[bog]] plodnosti Zemlje, bog vegetacije, vina, žena, bog-[[bik]]. [[Etimologija]] imena izvodi se od [[riječ]]i ''Dio'' i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao [[Bakho]] i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''. U početku je Dioniz smatran zrelim, bradatim muškarcem, a poslije se počinje smatrati lijepim mladićem.

== Kult ==

Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi ''bossoris'', [[lisica|lisičje]] krzno, koje simbolizira novi život.

 

 

Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na [[Olimp]]u je zdesna Zeusu, a pridaju mu se mnogi epiteti:

* ''Megapenthes'' ("onaj od velike patnje"),

* ''Kissos'' ("bršljan"),

Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta. Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s Olimpa po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike Pana govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

== Dionizijski misteriji ==

{{main|Dionizijske misterije}}

 

[[Med]] i [[pčela|pčelinji]] [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Europi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i bršljan, za koji se smatralo da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te [[fikus]] i [[šišarka|šišarke]]. Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju vino iz [[Egipat|Egipta]] i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerojatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult. Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u životinje. No, najpoželjinja je opsjednutost ona samog Dioniza. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak kaotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s kaotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dioniz je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i “čarobni napitak”, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali daturu i buniku.

 

{{Commonscat|Dionysos}}

* [http://www.theoi.com/Olympios/Dionysos.html Dioniz u klasičnoj literaturi i umjetnosti]

* [http://homepage.mac.com/cparada/GML/Dionysus2.html Dioniz u grčkoj mitologiji]