Digitalni foto-aparat – razlika između verzija

Digitalne kamere u širem smislu obuhvaćaju digitalne fotoaparate raznih klasa, te [[digitalne video kamere#|digitalne video kamere]] za snimanje pokretnih slika (engl. "'''[[Digitalne video kamere#|camcorder]]'''", koje u Hrvatskoj po inerciji i danas zovemo "filmske" kamere ili skraćeno "kamere", iako snimanje na klasičnu filmsku traku odlazi u prošlost. S digitalnom tehnikom, skokovito raste stupanj automatizacije, tako da skuplji fotoaparati omogućuju snimanje kraćih filmskih sekvenci, snimanje u potpunom mraku "nevidljivim" svjetlom koje emitira sama kamera, snimanje panoramskih snimaka sastavljenih od pet i više pojedinačnih snimaka, primjenu različitih efekata i dr, a filmske kamere automatski nasnimavaju i reproduciraju zvuk, nude opcije nekoliko vrsta "pretapanja" iz kadra u kadar, omogućuju reprodukciju na ugrađenom [[LCD monitor|LCD monitoru]] ili na TV ekranu direktno iz kamere itd, a sve to bez, ili s minimalnom intervencijom snimatelja.<br> Uz mnoge prednosti digitalnih kamera, karakteriziraju ih i brojne specifičnosti, od kojih neke možemo smatrati i nedostacima. Za očekivati je da će razvitak tehnologije ublažavati ove nedostatke.

 

 

== Prednosti digitalnih kamera ==

* Video sekvence snimljene starijim digitalnim fotoaparatima bile su često su izrazito loše kvalitete, no 2010.g. su se već na tržištu našli i fotoaparati koji snimaju i video u HD kvaliteti.

* jeftiniji digitalni aparati pa čak i neki iz "srednje" klase) pokazuju izrazitu zrnatost snimaka snimljenih pri lošijim svjetlosnim uvjetima, ponekad uz pomak boja prema plavom dijelu spektra.

 

== Vrste fotoaparata ==

 

Nešto detaljnija podjela mogla bi izgledati ovako:

* kompaktni aparati

** amaterski kompaktni aparati

 

Za svaku od navedenih kvaliteta razlučivosti karakteristična je pripadajuća:

* veličina kreirane slike - na grafikonu je data duža stranica formata u dm (reckasto)

* utrošak memorijskog prostora po snimku u MB (žuto) a sukladno tome i:

* mogući broj slika na praznoj magnetskoj kartici kapaciteta 256 MB - (plavo) u stotinama slika.

 

 

Crno je iskorištenje rezolucije CCD-a u megapikselima. Grafikon prezentira rezultate snimaka na aparatu sa CCD-om od svega 5 megapiksela, koliko je približno i iskorišteno u najvišim kvalitetama (HQ, SHQ i najviša rezolucija TIFF-a).

 

 

Primjena pojedinih kvaliteta razlučivosti utječe prvenstveno na izvornu veličinu slike koju stvara aparat. Lijevo je prikaz usporedbe veličine slika sninmljenih u kvalitetama razlučivosti SQ2 640x480, SQ2 1280x960, SQ2 2048x1536 i SQ2 2272x1704.

 

== Nepravilnosti digitalne slike ==

=== Pikselizacija ===

 

Kod najnižih kvaliteta razlučivosti već i kod manjih formata slike vidljiva je tzv. "[[pikselizacija]]", tj. primjećuju se kvadratići od kojih je sastavljena slika. Na skošenim oštrim rubovima u slici pikselizacija se manifestira izrazitim nazubljenjem. Pojava je to manje izražena i kod velikih formata, što je viša primijenjena razlučivost, koja može ići do granice razlučivosti CCD čipa. Pojava se ublažava svojevrsnim zamućenjem oštih granica postupkom pod nazivom "[[Aliasing|aliasing]]" ili "[[Aliasing|antialiasing]]", kojim se traži kompromis između oštrine slike i izraženosti pikselizacije. U foto-editorima se to obavlja uoštravanjem i zamućivanjem snimka opcijama "sharpen" i "blur".

 

 

=== "Šum" slike ===

 

=== Zrnatost ===

Digitalni aparati skloni su zrnatosti pri primjeni visokih "osjetljivosti filma", osobito u slabim svjetlosnim uvjetima. Slabo osvjetljenje automatika kompenzira povećanjem osjetljivosti "filma" (točnije CCD ćelije) i dakako povećanjem relativnog otvora. Ako snimatelj ručno smanji otvor objektiva u želji očuvanja osjetljivosti, rezultat će biti podeksponiran snimak. Ovaj se može softverski posvijetlati u dosta širokim granicama, ali uz drastično povećanje kontrasta s gubitkom broja nijansi i slici, čime se u punoj mjeri izraziti i zrnatost uzrokovana primjenom visoke osjetljivosti. To se može spriječiti ručnom postavom osjetljivosti na 80-100 ASA, pa makar i na račun umjerenog podeksponiranja.

 

 

==== [[TIF]] i TIFF ====

Memorijski vrlo zahtjevan slikovni format za profesionalnu uporabu i metarske dimenzije (postere, izložbene i đambo-plakate, tehničke fotografije s najfinijim razlaganjem detalja i dr.) koji bolje ocrtava sitne detalje. Odlikuje se manje izraženim [[Digitalna kamera#nepravilnosti digitalne slike|nepravilnostima slike]].

 

Zbog velikog zauzeća memorije ne treba ga koristiti ako za to nema stvarne potrebe. Samo neki (poluprofesionalni i profesionalni) fotoaparati mogu snimati direktno u TIFF-u, ali vrijeme pospremanja slike na memorijsku katricu aparata može se protegnuti i na desetak sekundi, pa i do pola minute. Za uobičajene potrebe, najčešće će s neuporedivo manjim zauzećem memorije i brzinama kopiranja i obrade slike praktički jednak rezultat dati postava kvalitete razlučivosti na HQ (High Quality), ili neznatno bolji SHQ (Super High QUality).

 

==== [[MPEG]] Movie ====

*[[TIF]]

 

 

[[Kategorija:Fotografija]]