Darije Veliki – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: az:I Dara
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 40:
 
== Graditeljski projekti ==
 
Darije je bio veliki graditelj, pa su tokom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki arhitektonski i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada [[Perzepolis]]a, remek-djela antičke arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad Pasargad uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika Kira Velikog i Kambiza II, Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki (oni od kamena) sačuvali. Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) antičkim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], [[Arapski poluotok|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do Apadane (zgrade za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. Dvoranu od tisuću stupova). Darije je pokopan u grobnici ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada.
 
Linija 57 ⟶ 56:
 
== Europske i sjevernoafričke vojne ekspedicije ==
 
Darije Veliki je 512. pr.K. krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Tračka|Tračku]] dok se Makedonija dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i Aleksandar Makedonski; vjerovali su kako je zapadna Indija neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga|Volge]], no podatak nije pouzdan.