DNS – razlika između verzija

 

== Vrste DNS sistema ==

Postoje dvije metode koje se, ovisno o veličini mreže, koriste za prevođenje IP adresa.<br />

* '''Datoteka /etc/hosts''' ([[Linux]])

U manjim mrežama je dovoljno unijeti adrese i imena lokalnih računara u ovu datoteku. U nju je također moguće navesti i udaljene računare (npr. [[server]]e [[ISP|provajdera]]). Međutim, ova metoda je statičkog karaktera jer ukoliko se neka IP adresa u međuvremenu promijeni, moramo ručno unijeti nove podatke.

 

== ''Domain Name Space'' ==

[[Internet]] je podijeljen na pojedina područja od kojih svako ima određeno značenje. Ta područja podijeljena su u obliku stabla i podsjećaju na organizaciju direktorija na [[Tvrdi disk|hard disku]] jednog [[računar]]a. Struktura interneta prikazana je na slici:

 

 

=== ''Top Level Domain'' ===

Drugo područje pripada tzv. Top Level Domeni i iz nje se može otprilike pretpostaviti kojoj organizaciji ili državi ta domena pripada.Ispod ili iznad TLD (Top Level Domene) ne može se nalaziti neka druga TLD. Za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] važi '''[[.ba]]''' kao TLD što znači da je firma iz Bosne i Hercegovine ili je samo prijavljena na njenom području.

 

=== ''Second Level Domain'' ===

''Second Level Domain'' je sljedeće niže područje ispod TLD i označava ime pod kojim se neka firma može registrovati. Uzmimo za primjer da firma "velikafirma" želi da registruje domenu na internetu sa nazivom velikafirma.ba. Prvo moramo saznati da li je ta domena slobodna. Centralno mjesto za registraciju domena je InterNIC ([http://www.internic.net www.internic.net). Ovdje je također moguće prekontrolisati dostupnost slobodnih domena..

 

=== Poddomena ===

Ispod gore navedenih domena moguć je još jedan sloj domena koji se zove '''poddomena''' ({{en|subdomain}}). U praksi se rijetko susreće sa poddomenama jer je za njihovo korištenje potrebno pamtiti dugačka imena. Univerziteti npr. često koriste poddomene jer su podijeljeni u više stručnih područja. Na slici je prikazan jedan računar koji se nalazi pod poddomenom ''evropa''. Iz toga je moguće zaključiti da je spojen sa računarom koji je postavljen u Evropi.

 

== Zone ==

Ukoliko se rezerviše domena ''velikafirma.ba'' bit će potreban jedan sopstveni DNS server koji je zaslužen za sve hostove koji pripadaju toj domeni. Sve informacije koje se odnose na hostove snimljene su u jednoj datoteci koja u praksi često nosi naziv "zone-file". Pod zonom se podrazumijeva područje za koje je naš DNS server zaslužen. U našem primjeru bi znači jedan server mogao rukovoditi zonama ''evropa.velikafirma.ba'' kao i ''azija.velikafirma.ba'' i svi hostovi bi bili uvedeni u jednoj datoteci. Ipak, u praksi se često za svaku zonu koristi poseban DNS server jer ta konstalacija znatno olakšava administraciju.

 

== Redoslijed ispitivanja ==

Ispitivanje DNS servera od strane clienta je vrlo interesantan postupak. Razlikujemo dvije vrste ispitivanja:<br />

<UL TYPE=CIRCLE>

 

== ''Cache Name Server'' ==

Zadatak jednog Cache Name Servera je da oslobodi odnosno rastereti druge name [[server]]e. U njemu ne postoji [[datoteka]] za zonu, već se sve informacije prikupljaju u sopstvenom cache-u ( čitaj: kešu ). Cache je nakon podizanja sistema prvo potpuno prazan i vremenom se postepeno puni informacijama. Ako clienti često koriste iste informacije za neki udaljeni računar, intervencija će biti puno brža jer naš Cache Name server nakon prvog ispitivanja udaljenih DNS servera pamti informacije u svom Cache-u.

{{Commonscat|Domain name space}}