C (programski jezik) – razlika između verzija

 

Mnogobrojni problemi vezani prije svega za upravljanje memorijom koje programer mora sam eksplicitno kodirati razlog su da je danas većina novih korisničkih aplikacija napisana u nekom modernijem jeziku koji ima ugrađeno automatsko upravljanje memorijom (engl. garbage collection), ne dopušta izravan rad s memorijom pomoću pokazivača te ima podršku za upravljanje kodom odnosno njegovom okolinom za vrijeme njegova izvođenja. Danas se relativno rijetko ukazuje potreba za pisanjem novih korisničkih aplikacija izravno u '''C'''-u, pa čak i u vrlo malim sistemima kao što su primjerice mobilni telefoni. Glavno područje njegove upotrebe su sistemski programi na strani poslužitelja (engl. servers), programi prevoditelji (engl. compilers) i jezgre operativnih sistema (engl. operating system kernels), gdje je potreba za najvećom mogućom brzinom izvođenja, efikasnom kontrolom resursa i izravnom kontrolom hardvera od primarne važnosti.

 

== Historija razvoja i inačice ==

Svaki program napisan u C-u sadrži sledeće elemente:

Preprocesorski dio koji uključuje određene ranije utvrđene procedure i skup definicija postupaka kao što su:

* '''stdio.h''' - Mali fajl unutar kompajlera koji definiše osnove ulaza i izlaza.

* '''Definisanje varijabli''' -Utvrđivanje polja definisanosti svih varijabli koje se pojavljuju u određenoj funkciji ('''int''' cjelobrojni, '''float''' sa pokretnim zarezom -decimalni, te single, double, long, string, char i void) ovo je obavezno zbog toga što C program ima tu osobinu da za svaku varijablu unaprijed rezerviše određeni memorijski prostor (1, 2, 4, 8 bajta)

* '''Glavna funkcija main''' - Mora postojati u svakom C programu i često se definiše kao '''void''' što znači da ne vraća ništa tj. podaci ne idu u druge funkcije i podfunkcije.

 

== Programski primjer ==

<pre>

#include <stdio.h>

}

</pre>

 

{{Programski jezici}}