Bibliotekarstvo – razlika između verzija

 

Katalozi nastaju postupcima formalne i sadržajne katalogizacije. [[Katalogizacija]] je aktivnost kojom se podaci o knjizi odabiru prema pravilima, zapisuju na standardni način i prikladno organiziraju radi kasnijeg pretraživanja. Ovi podaci čine bibliografski opis, temelj [[bibliografija]] i [[knjižnični katalog|knjižničnih kataloga]].

* [[Formalna katalogizacija|Formalnu katalogizaciju]] čini izbor podataka o knjizi s naslovne stranice knjige i drugih sličnih stranica u knjizi (naslov, autor, izdavač, godina izdanja itd.) i njenom fizičkom obliku (dimenzije, broj stranica i sl.) i njihovo zapisivanje na standardni način. Formalnom katalogizacijom nastaju podaci za [[abecedni katalog|abecedni]], [[naslovni katalog|naslovni]], [[autorski katalog|autorski]], [[matični katalog|matični]], [[mjesni katalog|mjesni]] i slične kataloge.

* [[Sadržajna katalogizacija|Sadržajnu katalogizaciju]] čini izbor i zapisivanje pojmova i oznaka koje govore o sadržaju knjige. Sadržajnom katalogizacijom nastaju podaci za [[stručni katalog|stručne]] i [[predmetni katalog|predmetne]] kataloge.

* [[Knjižnična klasifikacija|Klasifikacija]] je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više [[klasifikacijska oznaka|klasifikacijskih]] (stručnih) oznaka, koji kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u [[stručni katalog|stručnim katalozima]] i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi [[Univerzalna decimalna klasifikacija]] ([[Univerzalna decimalna klasifikacija|UDK]], engl. UDC). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, klasifikacija američke Kongresne knjižnice, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija.