Berengar I. – razlika između verzija

 

== Obitelj ==

Otac Berengara je bio Eberhard grof Furlanije koji je kao nagradu za svoju vjernu službu dobio ruku kćerke cara [[Luj I Pobožni|Luja Pobožnog]] . Iako u doba rođenja Berengara ta činjenica da je po ženskoj liniji carev unuk nije imala nikakvu važnost, ona tijekom kasnijeg njegovog života kada je izumrla dinastija [[Karolinzi|Karolinga]] u Italiji i Njemačkoj dobiva neusporedivu važnost.

 

== Ratovi za kraljevstvo ==

Iste one nerede koje njegov rođak [[Arnulf Karantanski]] koristi da bi postao kraljem Njemačke, Berenger koristi kako bi se 888. godine proglasio i okrunio za kralja Italije. Tim potezom preduhitrio je ambicioznog [[Guido od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Guida od Spoleta]] sa sličnim rodoslovljem što dovodi do početka prvoga rata. U prvim ratnim godinama protiv vojvode od Spoleta trpi jedan poraz za drugim, ali s uspješnim izbjegavanjem bitke koja bi odlučila [[rat]]. Nemajući drugog izbora, pošto su sve druge titule bile zauzete, [[Guido od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Guido od Spoleta]] se okrunio za cara. Niti smrt ovoga cara nije ništa promijenila nego se rat samo nastavio protiv njegovog sina s istim negativnim rezultatima. Nemajući izbora, Berengar tada traži pomoć iz Njemačke od [[Arnulf Karantanski|Arnulfa Karantanskog]] koji dolazi 896. godine i pobjeđuje [[Lambert od Spoleta, car Svetog Rimskog Carstva|Lambert od Spoleta]]. Njegov kasniji povratak u Njemačku rezultira 898. godine novim Berengarovim vojnim porazom, ali i ubojstvom Lamberta što je trebalo dovesti mir u Italiju. To se na kraju pokazalo daleko od istine pošto je Berengar 899. godine ponovo poražen u bitci protiv pljačkaške horde Mađara.

 

 

== Car i pad ==

Sljedećih deset godina ovaj kralj ipak dobiva priliku uživati u u miru koji završava njegovom krunidbom 915. godine za cara Svetog Rimskog Carstva. Očekivanja pape i plemića da će novi car pokrenuti pohod protiv pljačkaških pohoda [[Arapi|Arapa]] tijekom sljedećih godina se nisu ostvarila jer Berengar i dalje više brine za svoju Furlaniju koju ugrožavaju [[Mađari]] nego potencijalno izdajničkom južnom Italijom. Zbog toga nezadovoljni plemići donose odluku 922. godine da pozovu burgundskog vojvodu Rudolfa da preuzme vlast u Italiji. Sljedeću godinu Berengar gubi veliku bitku protiv novog pretendenta samo da bi se povukao u [[Furlanija|Furlaniju]] radi jačanja svojih snaga. Taj pokušaj završava neuspješno 924. godine kada horda Mađara ponovno pobjeđuje njegovu vojsku i pljačka provincije pod kontrolom Berengera. U tako politički neugodnoj situaciji Berengar pada kao žrtva atentata, kojeg je najvjerojatnije naručio burgundski vojvoda Rudolf.

 

== Nasljedstvo ==

Iako ovaj car umire bez nasljednika, njegovo nasljedstvo postaje veliki broj vojvodskih i grofovskih kuća koje vode porijeklo od njega. Njegovom smrću Karolinško carstvo je definitivno ukinuto, tako da se novog cara Svetog Rimskog Carstva čeka gotovo četrdeset godina.