August (rimski car) – razlika između verzija

 

=== Carska obitelj i kult cara ===

Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao delom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga naslednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti.

 

 

=== Res gestae divi Augusti ===

August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti'').

 

== Procvat kulture i umjetnosti ==

Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Propercije]] i [[Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom.

 

Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta.

 

==Vojska i vanjska politika==

Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski senat|Senat]]a je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima.

 

 

==Ostavština==

Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Sula]], [[Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref>

 

 

== Vidi još ==

* [[Julijevci-Klaudijevci]]

 

{{Reference}}

 

==Izvori==

===Internetski izvori===

*[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti]

*[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija]

 

===Knjige===

<div class="references-small">

*Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66.

</div>

 

=== Ostali projekti ===

{{WProjekti

|commonscathr = August

}}