Atomsko jezgro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.5.2) (robot Mijenja: eu:Atomo nukleo
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 1:
<!--<div style="margin: 0 0 1em 1em; float:right; text-align: center">[[Datoteka:Atom.png|align right|Helium atom (not to scale)]]</div>-->
 
 
[[Datoteka:Helium_atom_QM.png|right|300px|thumbnail|Vizuelni prikaz [[helijum]]ovog atoma prema kvantnomehaničkom modelu. U jezgru, [[proton]]i su ružičasti a [[neutron]]i ljubičasti. Realno jezgro helijuma je sferno simetrično. Gustina sivog oblaka oko jezgra proporcionalna je verovatnoći nalaženja elektrona. 1 [[Fermi (jedinica)|Fermi]] = 10<sup>-15</sup> m. 1 [[Angstrem (jedinica)|Angstrem]] = 10<sup>-10</sup> m]]
Linija 29 ⟶ 28:
 
== Modeli atomskog jezgra ==
 
Pošto je atomsko jezgro, kao i većina pojava i objekata na mikroskopskom nivou, po osobinama potpuno različito od svega što vidimo u svetu oko nas, za njegovo razumevanje korisitmo se modelima. Modeli mikroskopskih pojava i objekata obično su vrlo grube aproksimacije stvarnog stanja i zbog toga mogu da opišu predmet modeliranja samo delimično i to u jednom vrlo uskom segmentu. Najbolji opis pruža aparat kvantne mehanike (kvantna elektrodinamika i hromodinamika), ali je iz njega teško naslutiti fizičku sliku. Kod atomskog jezgra najpoznatiji su modeli kapi i ljuske. Prvi može dobro da opiše stabilnost jezgra i energetiku nuklearnih transmutacija a drugi magnetne osobine i elektromagnetni spektar jezgra.
 
=== Model kapi ===
 
Model kapi opisuje atomsko jezgro kao kapljicu nuklearne "tečnosti". Vezivna energija jezgra može se opisati Vajscakerovom poluempirijskom formulom:
 
Linija 58 ⟶ 55:
 
=== Model ljuske ===
 
Model tečne kapi odlično je poslužio da opiše energijske osobine jezgra (recimo energiju vezivanja po nukleonu), ali nije mogao ni najmanje da pomogne da se objasni diskretna priroda elektromagnetnog (gama) zračenja iz atomskog jezgra. To je pošlo za rukom modelu ljuske koji je formulisan u potpunoj analogiji sa modelom elektronskih ljuski u atomskom omotaču. Po tom modelu u jezgru postoje diskretni energijski nivoi u kojima dolazi, po analogiji sa elektronima u elektronskom omotaču, do sparivanja protona sa protonima i neutrona sa neutronima. Svaki energijski nivo ima određeni broj parova koje može da sadrži pre nego što dođe do popunjavanja viših nivoa. za neke specijalne, "magične" brojeve protona ili neutrona: 2, 8, 20, 28, 50, 82 ili 126, jezgra su posebno stabilna.
 
Linija 64 ⟶ 60:
 
== Izotopi ==
 
[[Izotop]]ski sastav jezgra određen je brojem neutrona u njemu. (Promenom broja protona, menja se hemijska priroda atoma.) Različiti izotopi istog hemijskog elementa imaju veoma slične (ali ne i identične, videti [[izotopski efekat]]) hemijske osobine jer hemijsu prirodu elementa skoro u potpunosti određuje broj elektrona u elektronskom omotaču atoma. To znači da se različiti izotopi jednog te istog hemijskog elementa vrlo teško mogu razdvojiti hemijskim putem ali mogu različitim fizičkohemijskim procesima i metodama poput centrifugiranja, masene spektrometrije, frakcione destilacije, elektrolize itd. Na primer, obogaćeni uranijum (povećanje koncentracije uranijuma-235 u odnosu na uranijum-238) na industrijskoj skali, dobija se centrifugiranjem uranijumheksafluorida UF6. Za odreživanje starosti materijala organskog porekla (na osnovu odnosa kocentracija izotopa ugljenika-14 i ugljenika-12) koristi se masena spektrometrija. Za dobijanje kiseonika-18 koji se koristi za pravljenje radioaktivnih izotopa za medicinsku dijagnostiku ([[PET]]) koristi se [[frakciona destilacija]] azotdioksida...
 
 
<!--The number of protons and neutrons together determine the nuclide (type of nucleus). Protons and neutrons have nearly equal masses, and their combined number, the [[mass number]], is approximately equal to the [[atomic mass]] of an atom. The combined mass of the electrons is very small in comparison to the mass of the nucleus, since protons and neutrons weigh roughly 2000 times more than electrons.-->
 
=== Raspad jezgra ===
 
Ako jezro ima previše ili premalo neutrona ono je nestabilno te se tokom vremena spontano raspada. Na primer, jezgro [[azot]]a-16 (7 protona i 9 neutrona) već nakon nekoliko sekundi od nastanka, beta raspadom prelazi u [[kiseonik]]-16 (8 protona i 8 neutrona). U tom raspadu, pod uticajem slabe nuklearne sile, neutron u jezgru azota prelazi u proton, oslobađajući elektron (beta zrak).
 
=== Veličina jezgra ===
 
Radijus nukleona, (neutrona ili protona) je reda veličine 1 fm (1 femtometar = (10<sup>-15</sup> m). Nuklearni radijus može da se predstavi približno izrazom:
 
 
:<math> R = R_0 A^{1/3} \ </math>
Linija 103 ⟶ 94:
 
== Proizvodnja teških elemenata ==
 
<!--
As the Universe cooled after the [[big bang]] it eventually became possible for particles as we know them to exist. The most common particles created in the big bang which are still easily observable to us today were protons ([[hydrogen]]) and electrons (in equal numbers). Some heavier elements were created as the protons collided with each other, but most of the heavy elements we see today were created inside of stars during a series of fusion stages, such as the [[proton-proton chain]], the [[CNO cycle]] and the [[triple-alpha process]].
Linija 110 ⟶ 100:
 
== Nuklearna fizika ==
 
Nuklearna fizika se bavi izučavanjem osobina i procesa u atomskom jezgru, i danas se uglavnom bavi atomskim jezgrom u ekstremnim uslovima, kao što su ekstremno veliki spin, ekstremno visoka pobuđenja stanja, ekstremni oblik poput ragbi lopte ili ekstremni odnos broja neutrona i protona. Takva jezgra se eksperimentalno mogu stvoriti veštački izazvanom fuzijom u ubrzivačima (akceleratorima) čestica.
 
== Literatura ==
 
<div class="references-small">
<references />
Linija 130 ⟶ 118:
* [[Izotop]]
 
== SpoljašnjeEksterni vezelinkovi ==
* [http://www.sckcen.be/ SCK.CEN Belgian Nuclear Research Centre] Belgijski nuklearni centar, Mol