Razlike između izmjena na stranici "Atenagora"

Obrisano 6 bajtova ,  prije 8 godina
m/м
razne ispravke
m/м (r2.7.1) (robot Dodaje: sq:Athenagoras i Athinës)
m/м (razne ispravke)
 
== Život ==
 
U svojoj apologiji ''Molba za kršćane'' naziva se filozof kršćanin iz [[Atena (grad)|Atene]], zaključujemo da je rodom iz Atene.
Povjesničari [[Euzebije Cezarejski]] i [[Jeronim]] ništa o njemu ne govore. Čitajući [[Sveto pismo]] kako bi ga mogao pobijati primio je [[kršćanstvo]]. Neko vrijeme boravio je u [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. Sposobnošću izražavanja ljepotom jezika i jednostavnošću nadvisuje [[Justin]]a. Stil mu je bez retorike i strogo filozofski s malo slika.Nikad ne gubi iz vida svoj predmet koji obrađuje a u digresijama je kratak. Može se reći da je Atenagora pravi filozof.
 
== Djela ==
 
* '''Legatio pro Christianis''' (Presbeia peri ton Christianon)
 
Djelo broji 37 poglavlja. Upravljeno je carevima [[Marko Aurelije|Marku Aureliju]] i njegovu sinu Luciju Aureliju Komodu. U tom dijelu pobija optužbe koje se iznose protiv kršćana a to su: ateizam, tijestovske večere, edipovski seksualni čini. Atenagora odgovara na ove optužbe: ako su ti zločini istiniti nemojte nikome oprostiti sve kaznite. On se najviše bavi obranom na prvu optužbu.Ponajprije filozofskim tonom izlaže kršćansku nauku o Bogu, tražeći dodirne točke s tvrdnjama pjesnika i filozofa, a zatim i specifičnu posebnost kršćanstva. Dosta sam dokazao da mi nismo ateisti jer vjerujemo u jednoga svemogućega i vječnoga [[Bog]]a kojeg čovjek ne može dokučiti, uhvatiti i koji se spoznaje samo duhom i razumom te koji je okružen neizrazivim svjetlom i ljepotom, duhom i moći – on je sve po svome [[logos]]u i stvorio i ukrasio i sve uzdržava.
 
* '''De resurrectione mortuorum''' (Peri anastaseos nekron)
 
 
== Nauka ==
 
Atenagora spada među prve koji dokazuju postojanje jednog Boga iz razuma, [[Krist]] je bio u Bogu odvijeka kao [[Logos]] i onda u svrhu stvaranja iz njega izišao, ali sam nije stvaranje. U argumentaciji Atenagora je svjestan ograničenja ljudskog uma u istraživanju božanskog svijeta gdje se sa sigurnošću može crpsti samo vjerom (Sveto pismo).
 
== Literatura ==
 
* Pavić- Tenšek,Patrologija, Zagreb 1993.
* T.Šagi-Bunić, Povijest kršanske književnosti, Zagreb 1976.
 
 
{{Predložak:Crkveni oci}}
177.192

izmjene