Ardašir I – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
KamikazeBot (razgovor | doprinos)
m r2.6.4) (robot Dodaje: diq:Erdeşir I
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 2:
 
== Izvori ==
 
Za rano sasnidsko razdoblje, a time i za vladavinu Ardašira I. malo je sačuvanih izvora. Pored ''Anala'' perzijsko-arapskog povjesničara [[Tabari]]ja s kraja 9. i početkom 10. stoljeća sačuvani su sasanidski reljefi i natpisi na stijenama, a od zapadnih izvora tu su [[Herodijan]], [[Zonar]], [[Historia Augusta]] (''Vita Alexandri Severi'', iako prilično bezvrijedna) i rimski povjesničar [[Kasije Dion]]. Antički rimski izvori izvještavaju prije svega o rimsko-perzijskim ratovima. Glede [[Genealogija|genealogije]] Sasanida postoje nejasnoće. U poznatom natpisu [[Nakš-i Rustam]] iz doba Ardaširova sina [[Šapur I.|Šapura I.]] nabrajaju se preci Sasanida pri čemu je naveden Ardaširov otac [[Papak]] (ili Babak), ali nije navedeno u kojem je rodbinskom odnosu prema rodonačelniku Sasanida [[Sasan|Sasanu]].
 
== Ardašir kao vladar ==
 
[[Datoteka:Naqsh-e-Rostam (Iran) Relief Sassanid Period.JPG|thumb|left|350px|Ardašir I. prima prsten vlasti od Ahuramazde]]
Ardašir je u početku kao i njegov otac bio vazal [[Parti|partskog]] kralja te je vladao područjem [[Persis]]a. Nije točno poznato kad je zavladao tim područjem (u izvorima i istraživanjima spominje se razdoblje u rasponu od 208. do 222. Ubrzo nakon krunidbe u [[Istakhr]]u osvojio je provinciju Kerman i propojio ju svome području. Ta ekspanzija izazvala je partskoga kralja [[Artaban IV.|Artabana IV.]] da zarati protiv Ardašira, ali ga je ovaj porazio. Čini se da se još i Ardaširov otac bunio protiv Parta želeći se osloboditi njihove dominacije. Do odlučujuće bitke došlo je godine 224. kod Hormizdagana u kojoj je Artaban poginuo. Time još nije bilo srušeno Partsko kraljevstvo jer su [[Arsakidi]] još držali [[Meopotamija|Mezopotamiju]] i [[Azerbejdžan]], dok su se u [[Armenija|Armeniji]] kao lokalni vladari održali sve do 5. stoljeća. Ardašir je zatim krenuo u osvajanja na istoku i došao vjerojatno sve do regije [[Horasan]]. Nepoznato je koja je sve područja na istoku osvojio niti je sigurno da li je država [[Kušan]] već za njegove vladavine postala vazalom Perzije.
Linija 21 ⟶ 19:
 
== Izvori ==
 
* ''Geschichte der Perser und Araber zur Zeit der Sasaniden''. Iz arapske kronike Tabarija. Preveo na njemački Theodor Nöldeke. Leiden 1879.
* Engelbert Winter i Beate Dignas: ''Rom und das Perserreich. Zwei Weltmächte zwischen Konfrontation und Koexistenz''. Akademie Verlag, Berlin 2001, ISBN 3-05-003451-3.
 
== Literatura ==
 
* Erich Kettenhofen: ''Die Einforderung des Achämenidenerbes durch Ardašir: eine interpretatio romana''. U: ''Orientalia Lovaniensia Periodica'' 15 (1984), str. 177. – 190.
* Erich Kettenhofen: ''Die Eroberung von Nisibis und Karrhai durch die Sāsāniden in der Zeit Kaiser Maximins, 235/236 n. Chr''. U: ''Iranica Antiqua'' 30 (1995), str. 159. – 177.
Linija 33 ⟶ 29:
* Josef Wiesehöfer: ''Das Reich der Sāsāniden''. U: Klaus-Peter Johne (Hrsg.): ''Die Zeit der Soldatenkaiser''. 2 Bde., Akademie Verlag, Berlin 2008, str. 531. i. d.
 
== Eksterni linkovi ==
 
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.uni-kiel.de/klassalt/projekte/sasaniden/index.html Prosopografija Sasanidskog carstva u 3. stoljeću poslije Krista]
* [http://www.livius.org/sao-sd/sassanids/sassanid-reliefs.html Sasanidiski reljefi na stijenama]
* [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/ardashir.html Ancient History Source Book] (engleski)
 
 
{{Redoslijed|