Alcalá de Henares – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 64:
Alcalá ima veliku populaciju internacionalnih studenata koji najviše studiraju [[španjolski jezik]]. Također je poznata po velikoj i dobro znanstveno istraženoj populaciji [[bijela roda|bijelih roda]].
==Povijest==
[[Datoteka:Alcala la vieja.jpg|minithumb|lijevo|200px|<center>Jedini ostatak maurske utvrde ''Alcalá la Vieja'']]
Gradsko područje je bilo naseljeno još u bakreno doba, a [[Rimljani]] su osvojili ovo područje u 1. stoljeću pr. Krpne. i izgradili su grad '''''Complutum''''' preko starijeg [[Kelti|keltskog]] naselja '''''Iplacea'''''. Bio je jedini rimski grad u današnjem području Madrida i imao je oko 10.000 stanovnika, te je dobio titulu ''municipiuma'' s vlastitom upravom. [[Vizigoti]] ga osvajaju u 5. stoljeću i grad počinje propadati, ali je u isto vrijeme postao mjesto hodočašća svetih Justa i Pastora, školaraca koji su mučenički ubijeni za progona kršćana koje je vodio car [[Dioklecijan]].
Mauri ga osvajaju 711. godine, ali grad grade na obližnjem brdu oko utvrde '''Al-qal'a''' (arapski: utvrda), današnja četvrt "Stara Alcalá" (''Alcalá la Vieja''). Dana 3. svibnja 1118. godine, grad je osvojio [[nadbiskup]] [[Toledo|Toleda]] za [[Kastilja|Kastiljsko kraljevstvo]] i grad je potpao pod jurisdikciju Biskupije Toleda. [[Kršćani]] su grad ponovno vratili u "Četvrt sv. Justa", na izvorne rimske temelje, a arapski dio grada je napušten. Sve do kraja [[rekonkvista|rekonkviste]] grad je imao židovsku i maursku četvrt, te obnovljenu tržnicu, a zahvaljujući strateškom položaju bio je često rezidencijom kastiljskih kraljeva kada su ovi putovali prema jugu. Tu su se, u kući ''Casa de la Entrevista'', kršćanski vladari, [[Izabela I. Kastiljska]] i [[Ferdinand II. Aragonski]] susreli s [[Kristofor Kolumbo|Kolumbom]] prije njegova puta prilikom kojega je otkrio [[Amerika|Ameriku]].
 
Red 75:
 
==Znamenitosti==
 
Središte grada je uglavnom nepromijenjeno od srednjovjekovnih ulica s mnogim povijesnim građevinama. Najslavniji je Cervantesov trg (''Plaza de Cervantes'') koja je presječena glavnom pješačkom ulicom (''Calle Mayor'').
* Magistralna katedrala sv. Justusa i Pastora (''Santa e Insigne Catedral-Magistral de los Santos Justo y Pasto'') ili Katedrala svete Djece (''Catedral de los Santos Niños'') je [[gotička arhitektura|gotička građevina]] izgrađena od 1497. do 1514. godine na temeljima vizigotske katedrale iz 7. st. koja je opet bila izgrađena preko [[Ranokršćanstvo|starokršćanske]] [[kapela|kapele]] sv. Justusa i Pastora iz 414. godine. Gradio ju je kardinal Cisneros, koji je zaslužan i za osnivanje Sveučilišta u Alcali. Toranj je podignut u 16., a klaustar i kapela sv. Petra u 17. stoljeću. Iako je još 1905. godine bila proglašena nacionalnim spomenikom, potpuno je spaljena, a unutrašnjost uništena, tijekom Španjolskog građanskog rata. Tek je 1991. godine obnovljena biskupija Alcala i dobila je titulu "magistralne katedrale" (koju ima još samo katedrala sv. Petra u [[Leuven]]u, [[Belgija]]) što znači da [[kanon]]om katedrale može biti samo osoba s [[doktorat]]om [[teologija|teologije]].
Linija 104 ⟶ 103:
{{Commons|Alcalá de Henares}}
{{izvori}}
== Eksterni linkovi ==
==Vanjske poveznice==
 
{{Svjetska baština u Španjolskoj}}