Razlike između izmjena na stranici "Agrarna reforma"

Obrisano 11 bajtova ,  prije 10 godina
m
razne ispravke
m (Bot: Adding {{Commonscat|Land reform}})
m (razne ispravke)
 
== [[Srbija]], poslije [[1878]]. ==
 
* '''Eliminacija feudalnih odnosa u novooslobođenim krajevima'''
 
Proširenjem granica Srbije [[1878]]. godine na jugoistok ([[Niš]], [[Pirot]] i [[Leskovac]]) nametnulo se pitanje razrješenje problema imovinskih odnosa u novooslobođenim krajevima. [[Srbija]], kao zemlja slobodnog seljaštva, nije mogla trpjeti [[spahiluk|spahijski]] i [[čifluk|čitlučki]] feudalni turski sistem, ali je proglašenje seljaka vlasnicima bez naknade bilo protivno odredbama [[Berlinski ugovor|Berlinskog ugovora]], koji je izričito nalagao poštovanje imovinskih prava [[muslimani|muslimana]]. Iz novooslobođenih krajeva iselio se pri završetku rata znatan broj muhamedanskih stanovnika. Prvo naseljavanje, pretežno [[Crnogorci|Crnogoraca]], bilo je neregulirano i donijelo je kaotično i samovlasno zauzimanje zemlje i sječu državnih šuma.
 
* '''Zakonska regulativa'''
 
U siječnju [[1880]]. donesen je ''Zakon o naseljavanju'', kojim je unijeto nešto reda: propisano je da jedna porodica može dobiti najviše 4 [[hektar]]a zemlje i 2.000 [[m²]] za kuću, da se u zadružnim porodicama dodaju još po 2 hektara za svaku mušku osobu stariju od 16 godina, da naseljenici stječu pravo vlasništva tek poslije 15 godina savjesnog držanja zemlje, kao i da se naseljenici oslobađaju svih državnih [[okrug|okružnih]] i [[srez|sreskih]] tereta, osim školskog [[prirez]]a i općinskih davanja. Zatim je donesen ''Zakon o agrarnim odnosima u novim krajevima'', kojim je naređen prinudan otkup spahijskih imanja - prinudan i za seljake i za [[Spahija|spahije]]. Time je likvidiran [[feudalizam|feudalni sistem]] u Srbiji. Odštetu su, određenu bilo prema slobodnoj pogodbi, bilo prema odluci posebnih državnih komisija, imali platiti sami seljaci iz svojih sredstava u roku od pet godina. [[Turci]] su mogli zadržati samo ''varoška'' imanja.
 
* '''Plaćanje odštete'''
 
 
== [[Jugoslavija]], poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ==
 
* '''Eliminacija feudalnih odnosa u Kraljevini SHS'''
 
Agrarna reforma nastala je iz želje da se likvidiraju [[feudalizam|feudalni]] odnosi u novostvorenoj [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], da se odgovori očekivanjima seljaka iz pasivnih krajeva za poboljšanjem njihovog položaja, da se koloniziraju sjeverni, nacionalno mješoviti krajevi (posebno [[Vojvodina]]) i da se veleposjednicima stranim državljanima, često odanima tuđim [[dinastija]]ma, oduzme zemlja. Poticaj agrarnoj reformi bilo je i obećanje koje je srpska vlada formalno dala na [[Krfska deklaracija|Krfu]] [[1917]]. godine da će svaki dobrovoljac ([[prečani]]n) dobiti nakon završetka rata 8 [[jutro|jutara]] ako je borac i 5 jutara zemlje ako je neborac. S ekonomskog stanovišta agrarna reforma branjena je tezom da je mali seljački posjed efikasniji od krupnoga. Zalaganja za agrarnu reformu dobro su se uklopila u stranačku političku borbu, oslonjenu na [[demagogija|demagogiju]]. Ideja o agrarnoj reformi nije bila samo pitanje političkog trenutka, već i nastavak težnji seljaka i reformskih agrarnih pokreta iz prethodnih decenija.
 
* '''Stanje prije agrarne reforme'''
 
Stanje zemljišnog posjeda bilo je nakon oslobođenju različito po pokrajinama. U pretkumanovskoj [[Srbija|Srbiji]] nije bilo [[aristokracija|aristokracije]], [[beg]]ova, [[kapitalizam|kapitalista]] pa ni velikih posjeda. Tu je dominirao sitan seljački posjed, koji je smatran idealnim ne samo s ekonomskog, već i sa socijalnog i državnog stanovišta. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]] trebalo je srušiti turski zemljišni sistem, zasnovan na [[čifluk|čifčijskim]] odnosima. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] je još postojao [[kolonat]]ski sistem, koji je korijene vukao iz [[antika|antike]], dok je u sjevernim krajevima države (od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Banat]]a) dominirao klasičan, aristokratski veleposjed, nastao u [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. U mnogim krajevima, posebno u [[BiH]], seljaci su odmah nakon oslobođenja preuzeli zemlju, otjerali posjednike i odbili plaćati zakupačke i slične obaveze vlasnicima zemlje.
 
* '''Načela agrarne reforme'''
 
 
Izvođenje reforme nije bilo dobro zbog politizacije i političke nestabilnosti. Agrarna reforma predstavljala je kombinaciju revolucionarnih mjera, prava i izuzimanja imanja preko veze, s tim da su propisi mijenjani i različito tumačeni tokom vremena.
 
* '''Agrarna reforma u Bosni i Hercegovini'''
 
Najbrže je agrarna reforma riješena u Bosni i Hercegovini, uglavnom još [[1921]]. godine. Svi seljaci dobili su zemlju besplatno: 113.000 kmetova dobilo je oko 546.000 ha, 55.000 [[beglučar]]a (nenasljednih zakupaca) i 80.000 ostalih interesenata. Bivši vlasnici dobili su 65 milijuna [[dinar]]a u gotovom i 65 milijuna u roku od godinu dana i još 130 milijuna u obveznicama, plus 25 milijuna za tzv. beglučke zemlje. Godine 1933. dodano je još 50 milijuna u obveznicama za pašnjake i šikare. Kako su mnogi bivši vlasnici-[[muslimani]] ubrzo potrošili odštetu i ostali bez prihoda, [[1928]]. godine data im je mogućnost da dobiju drugu, državnu zemlju ukoliko je žele sami obrađivati.
 
* '''Agrarna reforma na Kosovu i Metohiji, Makedoniji i dijelu Crne Gore
 
 
Pošto su mnogi posjednici pobjegli u [[Turska|Tursku]], nagrnulo je mnogo ljudi iz susjednih krajeva. Godine [[1920]]. donijeta je ''Uredba o naseljavanju južnih krajeva'', a od 1929. [[kolonizacija]] se vrši po smišljenom planu: slobodna zemljišta i vode su agropedološki istraženi, uređeni su putovi pa dodijeljena zemlja na kojoj će kolonisti podići kuću (dat im je nacrt, izrađena je drvenarija - prozori, krovna konstrukcija i vrata - po jedinstvenom tipu; zakonima iz [[1931]]. i [[1934]]. predviđeno je: svaka porodica dobiva 5 ha zemlje, plus svaki oženjeni član još 4 ha, plus svaki muški neoženjeni stariji od 21 godine po 3 ha, onaj između 16 i 21 godine 2 ha, a djeca, udovice, đaci po 1 ha; svaki kolonist dobiva još 2 ha zemlje za pošumljavanje i 2 ha za vinograd; poslije 3-10 godina primjernog rada kolonist postaje potpuni vlasnik zemlje. Do 1.1.1933. za kolonizaciju je stavljeno na raspolaganje 289.843 ha državne, napuštene, nepotrebne općinske i zemlje iz agrarne reforme.
 
* '''Agrarna reforma u Dalmaciji'''
 
U [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje je zemljišta malo pa mu je i cijena visoka, trajalo je nejasno stanje više od 10 godina. Mnogi seljaci prestali su plaćati obaveze vlasnicima. Tek su propisima iz [[1930]]. i [[1931]]. riješeni svi odnosi: težaci su postali vlasnici zemlje, a stari vlasnici dobili su odštetu. Radilo se oko 53.000 ha. Činjena je razlika između ranije i kasnije ustanovljenih zemljišno-zakupačkih odnosa, pa su i odštete različite (oko 10.000 din/ha za starije i 20 do 30.000 din/ha za novije odnose). Zgrade su plaćane prema građevinskoj vrijednosti. Odštetu za zemlju plaćala je država, dok su je seljaci dobivali besplatno. Procjenjuje se da je agrarna reforma u Dalmaciji koštala državu značajnih 400 milijuna dinara, što je pokriveno državnim obveznicama sa 6% kamate na 30 godina.
 
* '''Efekti agrarne reforme'''
 
 
== [[Jugoslavija]], poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ==
 
Poslije pobjede [[komunizam|komunističke]] [[ravolucija|revolucije]] u Jugoslaviji je izvedena nova agrarna reforma po ''Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji'' iz kolovoza [[1945]]. godine. Njen cilj bilo je ukidanje svih većih posjeda, bilo da se vode na kapitalistički način, bilo da se daju u zakup. Uključivala je [[eksproprijacija|eksproprijaciju]] posjeda banaka, akcionarskih društava, poduzeća, crkava i [[manastir]]a, uz neke izuzetke, kao i oduzimanje viška zemlje od bogatijih seljaka i onih koji su srednji i sitni vlasnici, ali ne obrađuju zemlju. Tim zakonom propisan je i agrarni maksimum od 35 hektara obradive zemlje po jednom zemljoradniku. Na osnovu tog zakona dobiven je zemljišni fond od oko 1.600.000 hektara koji je podijeljen na oko 180.000 mjesnih interesenata, 70.000 bezemljaša i oko 66.000 kolonista. Jedan dio zemlje predan je poljoprivrednim dobrima i različitim ustanovama.
 
177.192

izmjene