Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: fr:Conseil antifasciste de libération nationale de Yougoslavie |
m razne ispravke |
||
Red 7:
== Prvo zasedanje AVNOJ-a ==
Nakon kapitulacije jugoslovenske vojske 17. aprila 1941, Jugoslavija je podeljena između Nemačka, Italije, Mađarske i Bugarske. Otpor ovim okupacionim režimima je doveo do osnivanja pokreta otproa, rezultujući da Komunistička partija Jugoslavije, tada aktivna samo u ilegali, preuzme ulogu vođenja snaga u jugoslovenskom otporu.
[[26. novembra]] [[1942]], partizanske vođe Jugoslavije su sazvale prvo zasedanje AVNOJa u Bihaću u nadi da će dobiti politički legitimitet. Sastojeći se od komiteta i komunističkih i nekomunističkih partizanskih predstavnika, pod Josipom Brozom Titom, AVNOJ je proglasio podršku:
* demokratiji
* pravima etničkih grupa
Linija 21 ⟶ 19:
== Drugo zasedanje AVNOJ-a ==
Na drugom zasedanju AVNOJA u Jajcu, od 21. novembra do 29. novembra [[1943]], Tito je proglasio AVNOJ vrhovnim izvršnim telom. Odluke drugog zasedanja AVNOJA su:
da se stvori federalna Jugoslavija, zasnovana na pravu o samoopredeljenju, u kojoj je planirano da južnoslovenski narodi: Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci žive u ustvanim republikama sa jednakim pravima;
* da se izabere Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, sa sedištem u Jajcu, da * deluje kao privremena vlada.
* da se Titu da zvanje Maršala Jugoslavije i premijera.
Linija 38 ⟶ 34:
== Treće zasedanje AVNOJ-a ==
Treće zasedanje AVNOJ-a održano je od 7 do 10. avgusta 1945. u Beogradu. AVNOJ se konstituisao kao Privremena narodna skupština sa zadatkom da pripremi Ustavotvornu skupštinu. Novembra 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Lista Narodnog fronta je dobila 96% glasova. Narodna skupština je 29. novembra 1945. proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju (FNRJ). Jugoslavija je postala federativna zajednica šest ravnopravnih republika.
|