Drvar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 159:
=== Ilirsko i rimsko doba ===
 
Kako to pokazuju brojne ilirske gradine (castella, oppida), koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca je bila dobro naseljena i u predrimsko doba, [[Iliri]]ma iz plemena [[Sardeati]]. Oko gradina je raspršen veliki broj grobnih tumula , od kojih su oni u Drvaru, prekopani oko 1890. g., dali pretežno halštatski materijal. Centar predrimske plemenske zajednice se, po svoj prilici, nalazio u Bastasima, najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca.
 
U rimskoj antici (doba romanizacije) centar župe se pomakao u Donje Vrtoče, u najpitomiji dio doline, na sredokraći između Drvara i [[Bastasi (Drvar)|Bastasa]]. Tu se na Gradini Morača i danas dobro naziru temelji neke rimske građevine monumentalnog profila, sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima sa likom Merkura. Ostaci rimskog života vidljivi su i u [[Šipovljani|Šipovljanima]], [[Drvar (selo)|Drvar selu]], [[Prekaja|Prekaji]] i u samom Drvaru. Nađeno je dosta rimskog novca, što (opet) ukazuje da je ova dolina bila aktivno uključena u prometne i privredne tokove rimske antike.Na putu od 13 km od Drvara (oko 470 mn. v.) do Oštrelja (1033 m) sačuvalo se čak devet miljokaza, a na nekima se sačuvao i formular natpisa cara Klaudija. To je dio puta koji je vodio od Salone u dolinu Sane sa velikim rudnicima i oficinama za preradu željezne rude i dalje do Siska („Via Claudia"). Sagrađen je 47/48 godine naše ere. Jedan krak puta je od Drvara, prekp Prekaje, išao za Glamočko polje.
Na putu od 13 km od Drvara (oko 470 mn. v.) do Oštrelja (1033 m) sačuvalo se čak devet miljokaza, a na nekima se sačuvao i formular natpisa cara Klaudija. To je dio puta koji je vodio od Salone u dolinu Sane sa velikim rudnicima i oficinama za preradu željezne rude i dalje do Siska („Via Claudia"). Sagrađen je 47/48 godine naše ere. Jedan krak puta je od Drvara, prekp Prekaje, išao za Glamočko polje.
U crkvenom spisu iz 533 se govori o formiranju nove biskupije u Ludrumu (Knin) i kao jedan od četiri municipija (područja) koji čine novu crkvenu župu naveden je i Sardiati-cum (zemlja Sardeata) kojeg istoričari smještaju u dolinu Unca. Sardeati su [[Iliri|Ilirsko pleme]] koje spominje Plinije.<ref> Bosna i Hercegovina u antičko doba - Ivo Bojanovski,godina 1988.</ref>