Park – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: rw:Pariki
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Adding {{Commonscat|Parks}}
Red 1:
U XVI i XVII veku u Evropi je podignuto mnogo vrtova, uglavnom pod uticajem francuske i italijanske renesanse i baroka u geometrijskom, odnosno francuskom stilu koji se odlikuje velikim vodenim površinama i ogledalima, čistim, strogim, pravilnim geometrijskim oblicima partera i bogatstvom biljnog sveta, sa specifičnim detaljima. Najveći značaj za pejzažnu arhitekturu XVIII i XIX veka ima pojava engleskog pejzažnog parka, koji je nastao uticajem kineske i japanske pejzažne umetnosti. Težnja za slobodom i slobodnim oblikovanjem uz podržavanje prirode bila je osnova stvaranja Vilijema Kenta, začetnika modernog pejzaža i njegovih sledbenika. Sa ovom idejom nastali su mnogi poznati parkovi toga vremena: u Engleskoj Stounhed, Prajor park, Ridžents, u Francuskoj Bulonjska šuma i Bit Šomon. Moderan park XX veka zadovoljava mnoge potrebe savremenog čoveka. Ima ih mnogo, a savremeni park danas predstavlja mešavinu različitih stilova u umetničkom i izvođačkom smislu.
Pariz je grad sa 400 parkova i javnih vrtova. Program vođenih tura možete pronaći u turističkim biroima. Parkovi su formirani u francuskom stilu, koju se odlikuje geometrijskim redom u formi i bogatstvom u izboru vegetacije. Sami po sebi predstavljaju romantična mesta, ali i mesta za opuštanje i sportske aktivnosti. Ima ih preko sto u Parizu. Od italijanske tradicije pozajmljene su raskošne fontane i skulpture. Pariz je kao stvoren za šetnju, ali se može obići i biciklom. Odlična ideja je jutarnja šetnja ili svaki trenutak kad vam dojadi gradska vreva.
{{Commonscat|Parks}}
 
[[ar:حديقة عامة]]