Nafta – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 30:
Nafta i izbijestima sami iz mlje. Ovakva prirodna vrela nisu nimalo važna za proizvodnju nafte. Velike količine nafte dobivaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje izlijevanjem (eruptiranjem) iz bušotina na principu [[arteški bunar|arteških bunara]]. Pr obavljana su nasumce. Danas se prije postavljanja dubinske sonde provode geološka i [[geofizika|geofizička]] istraživanja, koja daju podatke o geološkoj strukturi podzemnih slojeva; na taj se način znatno smanjuje brolovih bušenja. Suvremena tehnika bušenja razvila se iz ručnog bušenja, obavljanog u potrazi za [[sol]]ju i [[voda|vodom]]. Sva se bušenja danas izvode [[stroj]]evima.
Postoje dva načina bušenja: udarno i okretno. Kod udarnog bušenja dlijeto, pričvršćeno na donjem kraju alatki, diže se 30 do 40 cm, a zatim se pušta da padne na dno bušotine. Suvremeno okretno bušenje (''rotary system'') gotovo je potpuno istisnulo starije udarno bušenje. [[Dlijeto]], pričvršćeno na kraju cijevi, svojim rotacijskim struganjem mrvi [[kamen]] i prodire u dubinu. Kad cijev uđe svojom cijelom duljinom u zemlju na nju se, cijevnom spojnicom nadoveže druga cijev. To se ponavlja tako dugo dok bušotina ne dosegne naftonosni sloj. Iznad bušotine nalazi se toranj željezne konstrukcije, visok do 54 metra, s dizalicama za pridržavanje i izvlačenje alatki nnnnnnnnnnnnhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhjvgfkvh i cijevi,e u cijev. Da se bušotina ne zaruši, u nju se spuštaju zaštitne cijevi (''casings''). Od prodora podzemnih voda bušotine se zaštićuju [[cement]]iranjem.
Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja, nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim tlakom, koji, ako je dovoljno velik, može izbaciti naftu na površinu zemlje. Kod vrlo visokih tlakova nastaju snažne "erupcije", pri čemu se
| |||