Treći svetski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: sr:Трећи светски рат
BokicaK (razgovor | doprinos)
Red 14:
* [[4. jun]] - [[9. novembar]] [[1961]] - [[Berlinska kriza]]: Nezadovoljni odlivom stanovništva u Zapadni Berlin i obijanjem [[Nikita Hruščov|Hruščovljeve]] inicijative za demilitarizaciju Zapadnog Berlina, SSSR i [[Istočna Nemačka]] su počele izgradnju [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].
* [[15. oktobar]] - [[28. oktobar]] [[1962]]. - [[Kubanska raketna kriza]]: Sukob između Sjedinjenih Država i saveza SSSR i [[Kuba|Kube]]. SSSR je pokušao da na Kubi postavi nekoliko lokacija za lansiranje raketa kao odgovor na američko postavljanje raketa u [[Turska|Turskoj]]. Sjedinjene Države su odgovorile pomorskom blokadom Kube, razmeštanjem bombardera [[Strateška vazduhoplovna komanda|Strateške vazduhoplovne komande]] na civilne aerodrome širom SAD i vojnim vežbama američkog [[Marinski korpus SAD|Marinskog korpusa]]. Tokom kratkog perioda, borbena gotovost američke vojske je otišla u stepen [[DEFCON]]-3, dok je strateška vazduhoplovna komanda bila u DEFCON-2. Kriza je dostigla vrhunac 27. oktobra kada je pilor špijunskog aviona [[U-2]] [[Rudolf Anderson]] oboren iznad Kube i kada je još jedan U-2 umalo oboren iznad Sibira, jer je načelnik [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] [[Kertis Lemej]] ignorisao naređenje američkog predsednika [[Džon Kenedi|Džona Kenedija]] da obustavi sve špijunske letove. Kriza je okončana povlačenjem raketa iz Kube i Turske.
* [[24. oktobar]] [[1973]]: [[Jomkipurski rat]]: Kako se Jomkipurski rat bližio kraju, sovjetske pretnje da će intervenisati u korist Egipta naterala su SAD da idu u Defcon 3 [citat potreban].<ref name="fas-defcon">[http://www.fas.org/nuke/guide/usa/c3i/defcon.htm DEFCON DEFense CONdition - Junajted States Nuclear Forces]</ref>
* [[9. novembar]] [[1979]]: Netačna uzbuna usled navodnog "sovjetskog prvog udara": SAD su hitne pripremale odmazdu nakon što je [[NORAD]] primetio indicije da je pokrenut sovjetski napad punog inteziteta.<ref>[http://archives.cbc.ca/war_conflict/defence/clips/10483/ CBC Digital Archives] (news recording)</ref> Nije učinjen nikakav pokušaj da se prvo iskoristi [[crveni telefon]] da se razjasni situacija sa SSSR-om. Sve dok radarski sistem za rano upozoravanje nije potvrdio da takav napad nije ni počeo, NORAD nije shvatio da je sistem za testiranje račuanara izazvao prikaz greške. Senator koji je bio u objektu NORAD-a je opisao atmosferu kao apsolutnu paniku. Kasnija istraga je dovela do izgradnje drugog objekta za testiranje, kako bi se sprečile slične greške.
* [[26. septembar]] [[1983]] - [[oko (sistem)|Sovjetski sistem za rano upozoravanje]] od nuklearnih napada je prijavio lansiranje američke [[interkontinentalna raketa|interkontinentalnih raketa]] iz baza u SAD. Ovo upozorenje o raketnom napadu [[Stanislav Petrov]], oficir sovjetskih PVO snaga, je pravilno identifikovao kao lažnu uzbunu. Ova odluka je sprečila nuklearnu odmazdu na SAD i njene zapadne saveznike. Ispitivanje satelitskog sistema za upozoravanje je kasnije potvrdilo da je sistem bio neispravan.<ref name="wash">{{cite news | url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/coldwar/shatter021099b.htm | title=I Had A Funny Feeling in My Gut | author=David Hoffman | publisher=Washington Post |date=February 10, 1999}}</ref><ref name="Baltimore Sun">{{cite web | title = Cold War’s Riskiest Moment | publisher = Baltimore Sun, Aug. 31, 2003 (article reprinted as ''The Nuclear War That Almost Happened in 1983'') | url = http://hnn.us/articles/1709.html#bombs9-5-03 | author=Scott Shane}}</ref>