Wikipedija

Sovjetska invazija na Poljsku – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
C3r4 (razgovor | doprinos)
86 izmena
Red 54:
 
===Situacija u Poljskoj===
Ujutro 17.9. 1939., poljska administracija je i dalje bila aktivna na cijelom teritoriju šest istočnih vojvodstava, kao i na dijelovima dodatnih pet vojvodstava; u istočnoj Poljskoj, škole su ostale otvorene sve do sredine septembra 1939.<ref>[http://www.rp.pl/artykul/355422.html Zachód okazał się parszywieńki. Interview with Leszek Moczulski, 28.8. 2009.]</ref> Poljska armija koncentrisala je svoje aktivnosti na dva žarišta – južni ([[Tomaszów Lubelski]], [[Zamość]], [[Lwów]]) i središnji (Varšava, [[Modlin (Nowy Dwór Mazowiecki)|Modlin]], rijeka [[Bzura]]). Zbog žilavog poljskog otpora i manjka gotivagoriva, njemački juriš je krenuo u zastoj, te se situacija stabilizovala u područjima uz trasu [[Augustów]] – [[Grodno]] – [[Białystok]] – [[Kobryń]] – [[Kowel]] – [[Żółkiew]] – Lwów – [[Żydaczów]] – [[Stryi|Stryj]] – [[Turka, Ukrajina|Turka]].<ref name="Czesław Grzelak page 242">Czesław Grzelak, Henryk Stańczyk. Kampania polska 1939 roku, str. 242. RYTM Warszawa 2005. ISBN 83-7399-169-7</ref> Željeznica je i dalje djelovala na otprilike jednoj trećini teritorija zemlje, dok su se i putnici i prtljaga i dalje odvozili na destinacije u pet susjednih država (Litvanija, Latvija, SSSR, Rumunjska, Madžarska). Proizvodnja nekoliko [[PZL.37 Łoś]] aviona je prebačena iz jedne varšavske tvornice u [[Pińsk]].<ref name="Moczulski 879"/> Francuski vojni brod koji je prevozio tenkove [[Renault R35]] za Poljsku približio se rumunjskoj luci [[Constanţa]],<ref>[http://www.2wojna.pl/encyklopedia-fr-wb-001.html Encyklopedia Broni (Encyclopedia of Weapons), Renault R-35, R-40, czołg lekki II wojna światowa 1939–1945, → wozy bojowe, Francja] (poljski)</ref> dok je drugi brod, sa opremom artiljerije, upravo napustio [[Marseilles]]. Sveukupno, 17 francuskih brodova sa raznim materijalom je išlo prema rumunjskim lukama Constanţa i [[Galati]], te nosilo pedeset tenkova, dvadeset aviona i velike količine municije i TNT-a.<ref name="Czesław Grzelak page 242"/> U poljskim rukama su i dalje bili veliki gradovi, kao što su Varšava, Lwów, Wilno, Grodno, Łuck, Tarnopol i Lublin (kojeg su zauzeli njemački vojnici 18.9.). [[Leszek Moczulski]] navodi da je oko 750.000 vojnika i dalje bilo u redovima poljske armije, dok poljski historičari Czesław Grzelak i Henryk Stańczyk navode da je poljska armija imala 650.000 vojnika,<ref name="Czesław Grzelak page 242"/> uključujući dvije motorizovane brigade.
 
Poljska armija, iako desetkovana borbama sa njemačkim vojnicima, je i dalje bila solidna sila. Poljski historičar [[Leszek Moczulski]] navodi da je 17.9. 1939. poljska armija i dalje bila veća od većine evropskih armija te bila dovoljno snažna da se bori sa ''Wehrmachtom'' neko vrijeme.<ref name="Moczulski 879"/> Uz liniju [[Baranowicze]] – [[Łuniniec]] – [[Rivne|Równe]], željeznički prijevoz vojnika sa sjeveroistoka prema jugoistoku je išao dan i noć, a među putnicima je bio i pukovnik Jarosław Szafran,<ref>[http://www.lwow.home.pl/rocznik/obrona39.html Artur Leinwand, OBRONA LWOWA WE WRZEŚNIU 1939 ROKU] (poljski)</ref> i pukovnik "skupine Grodno" Bohdan Hulewicz), a druga najveća bitka vojne kampanje u septemberu – [[bitka za Tomaszów Lubelski]], počela je na dan sovjetske invazije. Leszek Moczulski navodi da se oko 250.000 poljskih vojnika i dalje borilo u središnjoj Poljskoj, dok se 350.000 pripremalo da brani poljski jugoistok, 35.000 je bilo sjeverno od [[Polesje|Polesja]], a 10.000 se borilo uzduž baltičke obale u [[Hel (grad)|Helu]] i [[Gdynia|Gdyniji]]. Zbog trajanja bitaka u okolici Varšave, Modlina, Bzura, [[Zamość]]a, Lwów i Tomaszów Lubelskog, većina njemačkih divizija je dobila naredbu vratiti se natrag prema tim lokacijama. Teritorij pod kontrolom poljskih vlasti spao je na 140.000 km<sup>2</sup> – oko 200 km širok i 950 km dug – od [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] do Karpata.<ref name="Czesław Grzelak page 242"/> Poljski radio Baranowicze i Wilno su prestali sa radom 16.9., nakon što ih je bombardovao [[Luftwaffe]], ali poljski radio Lwów i Varšava su radili sve do 17.9.<ref>[1939. Ostatni rok pokoju, pierwszy rok wojny by Janusz Osica, Andrzej Sowa and Paweł Wieczorkiewicz, Wydawnictwo Zysk i S-ka, Poznań 2009, str. 569]</ref>
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Sovjetska_invazija_na_Poljsku