Napoleonski ratovi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 124:
}}
 
'''Napoleonovi''' ili '''Napoleonski ratovi''' je naziv za seriju globalnih konflikata za vreme vladavine [[Napoleon|Napoleona Bonaparte]] [[Francuska|Francuskom]] ([[1804]]—[[1815]]) odnosno ratova koje je [[Francuska|francusko]] [[Francusko Prvo carstvo|Prvog carstvo]] vodilo protiv saveza drugih evropskih država na čelu sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]]. Predstavljali su nastavak [[francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]], odnosno ratova koje je [[Prva francuska republika|revolucionarna Francuska]], a koji su privremeno bili prekinuti [[Mir u Amiensu|mirom u Amiensu]] između Britanije i Francuske 1802. godine. Na samom početku ih je karakterizirala francuska vojna dominacija na kopnu, koja je Napoleonu omogućila da u nizu spektakularnih pohoda i bitaka do 1809. godine stavi pod neposrednu ili posrednu kontrolu gotovo cijeli evropski kontinent; Britanija je, sa druge strane, očuvala svoju prevlast na moru što joj je omogućilo da samostalno nastavi borbu protiv Francuske sve do 1812. kada je katastrofalni neuspjeh Napoleonove invazije Rusije doveo do postepenog kolapsa Napoleonovog carstva, koje je 1815. zamijenila [[Bourbonska restauracija]] u Francuskoj.
'''Napoleonovi''' ili '''Napoleonski ratovi''' je naziv za seriju globalnih konflikata za vreme vladavine [[Napoleon|Napoleona Bonaparte]] [[Francuska|Francuskom]] ([[1804]]—[[1815]]). Ovi ratovi su ojačali vojske [[Evropa|Evrope]] kao i neke druge vojne sisteme. [[Prvo francusko carstvo]] brzo je raslo i ubrzo je osvojilo veliki deo [[Evropa|Evrope]], ali je nakon katastrofalne neuspele invazije na [[Rusija|Rusiju]] počelo njen pad.
 
Napoleonski ratovi su za vrijeme svog trajanja zabilježili brze i dramatične političke promjene u gotovo svim dijelovima evropskog kontinentima, od kojih je najvažnija bila konačno ukidanje [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], a kao dugoročne političke posljedice je imala i značajan poticaj [[nacionalizam|nacionalističkim]] pokretima u gotovo svim evropskim zemljama, pogotovo u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Italija|Italiji]]. Napoleonski ratovi su također, pogotovo zbog Napoleonovog nastojanja da Britaniju porazi [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnom blokadom]] i prekidom trgovačkih veza sa drugim dijelovima svijeta, dali poticaj za postepeno uvođenje [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] na Kontinentu, kao i jačanje [[kapitalizam|kapitalizma]] koga je potakao i Napoleonov zakonik [[Code civile]]. Eliminacija Francuske kao najveće evropske sile, te uspostava diplomatskog sistema [[Koncert Evrope|Koncerta Evrope]] temeljenog na načelu [[ravnoteža sila (politika)|ravnoteže sila]] je omogućio Britaniji da nakon završetka Napoleonskih ratova dominira svijetom u periodu kasnije nazvanom [[Pax Britannica]].
Za to vreme [[Španija]] je počela da se oslobađa francuske okupacije i preuzima kontrolu nad svojim kolonijama, što je zakucalo temelje nacionalističkim revolucijama u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]].
 
S obzirom na svoje razmjere, dužinu i karakter, kao i posljedice, Napoleonski ratovi - koji se često zajedno sa francuskim revolucionanim ratovima smještaju u jednu cjelinu - se od strane suvremenih historičara smatraju sukobom analognim [[svjetski rat|svjetskim ratovima]] u 20. vijeku.
Ne postoji tačan zapis o tome kad su se [[Francuski revolucionarni ratovi]] završili a kada su [[Napoleonski ratovi]] počeli. Mogući datumi uključuju:
 
Ne postoji tačan zapiskonsenzus o tome kad su se [[Francuski revolucionarni ratovi]] završili a kada su [[Napoleonski ratovi]] počeli. Mogući datumi uključuju:
* [[9.11.]] [[1799]]. — Napoleon počinje vladavinu nad [[Francuska|Francuskom]]
* [[18.5.]] [[1803]]. — [[Britanija]] i Francuska prekidaju mir u [[Evropa|Evropi]]
Linija 134 ⟶ 136:
 
'''Napoleonski ratovi''' su se završili [[Napoleon]]ovim konačnim porazom u [[Bitka kod Vaterloa|Bici kod Vaterloa]] [[18.6.]] [[1815]]. i drugi Pariskim sporazumom potpisanim [[20.11.]] [[1815]].
 
Napoleonski ratovi se tradicionalno grupiraju u manje cjeline kao što su:
 
* [[Rat Treće koalicije]] (1803 - 1806), koji je Francuska vodila protiv Velike Britanije, Austrije i Rusije, a koji je završen francuskom pobjedom;
* [[Rat Čevrte koalicije]] (1806 - 1807), koji je Francuska vodila protiv Velike Britanije, Rusije i Pruske, a koji je završen francuskom pobjedom i [[Tilsitski mir|Tilsitskim mirom]];
* [[Španski rat za nezavisnost]] ili Poluotočki rat (1808 - 1813) koji je Francuska vodila protiv Velike Britanije, Portugala i španskih pobunjenika, a koji je završen francuskim porazom;
* [[Rat Pete koalicije]] (1809), koji je Francuska vodila protiv Velike Britanije i Austrije, a koji je završen francuskom pobjedom.
* [[Francuska invazija Rusije]] (1812) koja se kasnije pretvorila u [[Rat Šeste koalicije]] (1813 - 1814), koji je završen francuskim porazom i Napoleonovim padom
* Rat tzv. Sedme koalicije, koji su saveznici Šeste koalicije vodili protiv Napoleona u periodu [[Sto dana]] (1815), i koji je završen konačnim Napoleonovim porazom
 
[[Kategorija:Ratovi]]