Verzija na datum 17 decembar 2014 u 12:11 uredi Vitek (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 26.344 izmene m pop ← Starija izmjena		Verzija na datum 22 mart 2015 u 02:08 uredi poništi Wolmar (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 5.897 izmena dopuna Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Gamla uppsala.jpg\|mini\|300px\|<center>Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), [[Švedska]].<center>]] ~~{{Vslika~~ '''Tumulus''' ([[latinski]] naziv za humak ili manje brdo<ref>Naziv dolazi od korijena ''teuh'', tj. ''tum'' u značenju oteklina, hrpa, što se može naći i u dr. nazivima kao što je tumor, tajice i dr.</ref>), još i '''gromila''' i '''mogila''' ([[engleski]]: ''barrow''; [[njemački]]: ''hügelgrab''; [[ruski]]: ''kurgan''; [[irski]]:'' cairn''; [[velški]]: ''carnedd''; [[škotski]]: ''càrn''; [[portugalski]]: ''mamoas'') je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više [[grob]]ova. ~~\| ime =Tumulus~~ ~~\| izvorno_ime =~~ ~~\| slika_panorama =Tumulusmarathon.JPG~~ ~~\| veličina_slike =280px~~ ~~\| opis_slike =<center>Tumulus kod [[Maraton (grad)\|Maratona]]~~ }} ~~'''Tumulus''' plural ''tumuli'' (od [[latinski\|latinskog]] [[glagol]]a - ''tumēre'' = naduti, nabreknuti, oteći<ref name=mer>{{cite web~~ ~~\| url =http://www.merriam-webster.com/dictionary/tumulus~~ ~~\| title =''Tumulus''~~ ~~\| accessdate = 14. 12. 2014~~ ~~\| language=engleski~~ \| publisher=Merriam Webster}}</ref>) je umjetno brdašce ili humak (preko groba), ukratko to je naziv za [[Megaliti\|megalitske]] [[groblje\|grobnice]] raširene po [[Evropa\|Evropi]] od [[Ural]]a do [[Engleska\|Engleske]]. Tumuli se mogu pronaći širom svijeta, a može se sastojati od [[dolmen]]a, [[kosturnica\|kosturnice]] (cista), grobne kuće, i dvoranske [[grobnica\|grobnice]]. ~~Tumulusi zvani i '''gromile''' - '''mogile''' i još kojekako na različitim jezicima ([[ruski]]: ''kurgan'', [[njemački]]: ''hügelgrab'', [[engleski]]: ''barrow''),~~ ~~bili su veći ili manji zemljani ili kameni humci pod kojima se nalazio jedan ili više [[groblje\|grobova]].<ref name=pro>{{cite web~~ ~~\| url =http://proleksis.lzmk.hr/49402/~~ ~~\| title =''tumul''~~ ~~\| accessdate = 14. 12. 2014~~ ~~\| language=srpskohrvatski~~ ~~\| publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref>~~ ~~== Historija i karakteristike ==~~ ~~Tumulusi se pojavljuju od [[neolit]]a (od oko [[4. milenijum pne.\|4000 pne.]] sve do kasne [[antika\|antike]] (oko 600 ne.). <ref name=brit/>~~ ~~Neolitski tumulusi bili su izduženog tlocrta, a u njima su~~ ~~pokapani članovi porodice ili [[pleme]]na, dok su oni iz ranog [[Brončano doba\|brončanog doba]] (period od oko [[1900. pne.]]) bili kružnog tlocrta, u~~ ~~kojima je pokapan isključivo jedan čovjek, koji je vjerojatno bio glavar plemena ili moćne porodice.<ref name=brit/> Tijela su pokapana u kamenim ili drvenim lijesovima~~ ~~(ili pepeo u [[urna]]ma), na koje se nasula velika količina zemlje.~~ ''"Tumulus"'' je također i naziv za formaciju glatke, nepuknute ohlađene [[lava\|lave]] koja nastaje kada lava u svom kretanju naiđe na čvrstu površinu i natekne u obliku tumula. ~~U tom periodu građeni su i kao podzemne grobnice, nadsvođene kamenim blokovima, na koje se kasnije nasipala zemlja ili kamen.~~ [[Datoteka:Tumulusmarathon.JPG\|mini\|<center>Tumul poginulih vojnika kod [[Maraton]]a, [[Grčka]]<center>]] ~~Moda tumulusa egzistirala je po [[Evropa\|Evropi]] sve do pojave [[kršćanstvo\|kršćanstva]].<ref name=brit>{{cite web~~ ==Znameniti tumuli== ~~\| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/54170/barrow~~ [[Datoteka:Tumulus d'Hottomont 01.jpg\|mini\|<center>''Tumul d'Hottomont'', [[Belgija]]<center>]] ~~\| title =''barrow''~~ [[Datoteka:Thracian-tumulus-Strelcha.jpg\|mini\|<center>Tračanska grobnica, Strelča, [[Bugarska]]<center>]] ~~\| accessdate = 14. 12. 2014~~ [[Datoteka:Klekkende Høj barrow.jpg\|mini\|<center>''Tumul Klekkende Høj'', otok Møn, [[Danska]]<center>]] ~~\| language=engleski~~ [[Datoteka:Tumulus Dissignac2.jpg\|mini\|<center>''Tumul u Dissignacu kod Saint-Nazaire'', [[Francuska]]<center>]] ~~\| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>~~ * {{ZD\|AUT}}: [[Halštatska kultura\|Halštatski]] [[Burgstallkogel]] tumuli u dolini [[Sulm]] (800.-600. pne.), ''Großmugl'' kod [[Korneuburg]]a (600.-500. pne.) i tumul u [[Niederhollabrunn]]u ([[Niederösterreich]]); ~~== Izvori ==~~ * {{ZD\|BEL}}: Tumuli kod ''Court-Saint-Etienne'' ([[Valonski Brabant]], oko 3000. pne.), [[Sonijskoj šumi]] i ''Walhainu'' ([[Flamanski Brabant]], oko 1000. pne.), [[Galorimljani\|Galo-rimski]] u ''Incourtu'' i grobnica rimskog generala Otta u ''Ramilliesu'' (Valonski Brabant), [[Merovinzi\|Merovinški]] grob u Antoingu ([[Hainaut]], 6.-7. st.); ~~{{reflist}}~~ * {{ZD\|BIH}}: [[Toprakalija]] kod [[Visoko]]g ima najveći ugrađeni [[megalit]] od svih tumula u bivšoj Jugoslaviji; Gomile [[Mosko]] kod [[Trebinje\|Trebinja]], [[Bitunja]] kod [[Stolac (BiH)\|Stoca]], [[Začula]] ([[Ravno]]) (brončano doba), te Kneževski grobovi ([[Glasinac]]) [[Glasinačka kultura\|glasinačke kulture]] iz željeznog doba. * {{ZD\|BUG}}: [[Tračani\|Tračanska]] grobnica u [[Kazanlak]]u i [[Aleksandrovo\|Aleksandrovu]] (4. st. pne.), te [[Tračanska grobnica u Sveštarima]] (3. st. pne.); * {{ZD\|ČEŠ}}: Slavenski tumuli u [[Vitin]]u kod [[České Budějovice]]; * {{ZD\|ENG}}: ''Grobnica Severn-Cotswold (Wayland's Smithy)'' i ''[[West Kennet Long Barrow]]'' kod [[Ashbury]]ja (3700.-3400. pne.), ''[[La Hougue Bie]]'' na otoku [[Jersey]] (3500. pne.), ''[[Avebury]]'' (3000. pne.), ''Duggleby Howe'' ([[brončano doba]]), Sedam tumula kod [[Lambourn]]a ([[Berkshire]], 2200. pne.) * {{ZD\|FRA}}: Neolitski tumuli ''Saint-Michel de [[Carnac]]'' (5000.-3500. pne.), ''[[Barnenez]]'' (4850.-4000. pne.), [[Bougonski tumuli]] (4800.-3000. pne.), Dissignac (4500. pne.); brončano doba: tumul Saint Fiacre (1500.-1000. pne.) * {{ZD\|GRČ}}: Tumuli makedonske dinastije: [[Filip II. Makedonski\|Filipa II.]] u [[Vergina\|Vergini]] (336. pne.); * {{ZD\|IND}}: Charaideo, srednjovjekovni ''maidami'' [[Assam]]skog kraljevstva (1228-1826.); * {{ZD\|IRS}}: [[Brú na Bóinne]] ([[Meath]], 35.-32. st. pne.), Brdo kraljeva ili ''Teamhair na Rí'' ([[Leinster]], 3400.pne.-), ''Grianán Ailigh'' (800. pne.-1200.) u pokrajini [[Donegal]]; * {{ZD\|ITA}}: [[Etruščani\|Etruščanske]] nekropole [[Monterozzi i Banditaccia]] (9.-3. st. pne.); * {{ZD\|IZR}}: [[Jeruzalem]]ski kraljevski tumuli od [[David]]a do [[Zedekija\|Zedekije]] (oko 1000.-587. pne.); * {{ZD\|JAP}}: Kraljevski tumuli u obliku ključanice ([[Kofun (grobnica)\|kofun]], 3.-7. st.) kao ''Takamatsuzuka kofun'' kod [[Asuka\|Asuke]] i ''Grobnica cara [[Nintoku]]a (Daisen kofun)'' u [[Sakai]]ju ([[Osaka]]); * {{ZD\|KAN}}: ''Augustinski humak'' [[Micmac Indijanci\|Micmac indijanaca]]; * {{ZD\|KAZ}}: [[Skiti\|Skitski]] ''Issyk kurgan'' (4. st. pne.); * {{ZD\|JKO}}: ''Grobnica kralja Gwanggaetoa kod Anaka'' u [[Goguryeo]]u (300.); * {{ZD\|MAĐ}}: Godeny-halon kod [[Békésszentandrás]]a; * {{ZD\|MNG}}: Grobnica kana [[Uchjulü-Chanuy]]a u ''Noin-Ulau'' sjverno od [[Ulan Bator]]a (13.); * {{ZD\|NJE}}: Tumuli u Bonstorfu i [[Auleben]]u (1500.-1200. pne.), Halštatski [[Heuneburg]] u Hundersingenu ([[Landkreis Sigmaringen]], 600.-450. pne.), [[Kelti\|Keltski]] tumuli u [[Glauberg]]u (5. st. pne.); * {{ZD\|POLJ}}: 14 grobova kulture Unetice (Łęki Małe, Leubingen i Helmsdorf), Trzcinica (1800. pne.), Humak Krakusa kod Krakova (oko 1000. pne.); * {{ZD\|POR}}: ''Outeiro de Gregos'' ([[Baião]], 4450.-1900. pne.); * {{ZD\|RUS}}: ''Ipatovo kurgan'' (4000. pne.), ''Kutuluk kurgan'' kod [[Samar]]a (2400. pne.), ''Maikop kurgan'' (3000.pne.), ''Novovelichkovskaya kurgan'' kod [[Krasnodar]]a (2000. pne.), [[Skiti\|Skitski]] tumuli [[Pazyryk]]a kod [[Novosibirsk]]a (6.-3. st. pne.), [[Varjazi\|Varjaški]] ''[[Rurik]]ov grob'' kod [[Novgorod]]a; * {{ZD\|SAD}}: ''[[Zmijski humak]]'' (1070.), ''Criel humak'' ''Grave creek humak'' [[Adena (kultura)\|Adena kulture]] u Ohiou (1000.-200. pr. Kr.), ''Spiro humci'' [[Caddoan]]aca u [[Oklahoma\|Oklahomi]] (600.-1450), ''Aligatorski humak'' drevne Fort kulture ([[Ohio]], 800.-1200.), ''Anđeoski humci'' srednjomississippijske kulture kod [[Evansville]]a u [[Indiana\|Indiani]] (1100.-1450.), ''Smaragdni humak'' Plaquemine kulture kod [[Stanton]]a ([[Mississippi]], 1200.-1730.), ''Humci [[Etowah indijanci\|Etowah indijanaca]]'' kod [[Carteswille]]a (Georgia, 1000.-1550.); * {{ZD\|SRB}}: [[Iliri\|Ilirske]] gromile god [[Bukovac\|Bukovca]] i na [[Ravna Gora\|Ravnoj Gori]]; * {{ZD\|ŠKO}}: Maeshowe (oko 3000. pne.); * {{ZD\|ŠVE}}: Håga Kurgan kod Uppsale (1000. pne.), Kraljevski grobovi Gamla Uppsala od 5. do 6. stoljeća (9. st.) i ''[[Oleg]]ov grob'' kod [[Stara Ladoga\|Stare Ladoge]] (9. st.); * {{ZD\|TUR}}: Tumuli [[Frigijci\|frigijskog]] [[Gordij]]a (8. st. pne.), [[Lidija\|Lidijska]] nekropola ''Bin Tepler'' kod [[Salihi]]ja (7.-6. st. pne.), [[Armenci\|Armenski]] kraljevski tumul na svetoj planini [[Nemrut]] ([[Nemrut Dağı]], 1. st. pne.); * {{ZD\|UKR}}: ''Chorna mohyla (Crni humak)'', ''Solokha kurgan'' (4. st. pne.), [[Skiti\|Skitski]] ''Ryzhanovka kurgan'' (3. st. pne.), ''Kubratova grobnica'' u [[Pereschepino]]u (660.); [[Datoteka:Populonia tumulo.jpg\|mini\|<center>''Etruščanski tumul u Populoniji'', [[Italija]]<center>]] [[Datoteka:Daeneungwon-Gyeongju-Korea-2006-05.jpg\|mini\|<center>''Kraljevski tumul u Daeneungwonu'', [[Gyeongju]], [[Južna Koreja]]<center>]] ==={{ZD\|HRV}}=== U Hrvatskoj za tumule postoji više narodnih imena, '''humcima''' se u pravilu nazivaju u sjevernoj Hrvatskoj, dok u krškim krajevima, te u primorju i na otocima najčešće imaju ime '''gomile''' ili '''gromile'''. Ponegdje su sačuvani i toponimi, kao što su primjerice "Knežev grob" ili "Kneževo brdo", koji upućuju na mjesto gdje je uistinu i nalazi (ili se nalazio, do uništenja) tumul (poput tumula u [[Budinjačko polje\|Budinjačkom polju]] u [[Žumberačko gorje\|Žumberačkom gorju]]). {{citat\|"Podizanje gromila (gomila) nad grobovima pokojnika Iliri su koristili već od kasnoga bakrenog doba te tijekom brončanog doba, a tijekom željeznog doba to je bio redovit premda ne i jedini način pokopavanja. Gromila se obično dizala nad jednim grobom, no s vremenom su pokraj prvoga središnjeg groba pokopali i druge pokojnike, obično pripadnike njegova roda. Što je pokojnik za života imao viši društveni položaj, to mu je i gromila iznad groba bila veća. U grobove takvih pokojnika stavljana je bogatija popudbina – oružje, odjeća, glinene posude s hranom, ukrasni i drugi predmeti što ih je za života posjedovao.}}<ref>[[Mate Matas]], [http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:W-INR9GqDX8J:hrcak.srce.hr/file/14769+gromile&hl=hr&ct=clnk&cd=6&gl=hr&lr=lang_hr&client=firefox-a "Prilog proučavanju gradina i gromila na području općine Lećevica u splitskoj Zagori"], članak u Geoadria, Vol. 7/2, 2002.</ref> Glavni nositelji "kulture tumula" na području današnje Hrvatske i BiH, te Crne Gore i jugozapadne Srbije bili su [[Iliri]], te je na osnovi ostataka materijalne kulture koji se u njima pronalaze moguće utvrditi približno vrijeme njihova nastanka. Oni se podižu otprilike kada i ilirske gradine (utvrde), od srednjeg ili kasnog bakrenog doba (od oko 1600. pr. Kr.) do kraja željeznog doba, odnosno do rimske prevlasti na tlu današnje Hrvatske.<ref>[[Goran Majetić]], [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1134/ Tumulusi u Hrvatskoj], posjećeno 30. prosinca 2010.</ref> U Hrvatskoj pretežu tumuli kružne ili izdužene (često eliptični) osnove. Neki su bili okruženi vijencem od pločastoga kamena ili [[suhozid]]om. Neki veći su visoki i do oko 7 metara, poput malih brežuljaka visine jednokatnice, od kojih dvije s [[Karlovac\|karlovačkog]] područja imaju i velik promjer osnove, i do 60 metara. U Istri jedan tumul je pronađen u blizini [[Vodnjan]]a, kraj sela [[Škicini]]. Možda su u njega pokapani stanovnici [[Lakoršag]]a, prapovijesne [[gradina\|gradine]] u blizini. Vrlo blizu su ostaci [[Vrčin]]a, također prapovijesne gradine, a postoje zapisi koji spominju velik broj tumula oko same gradine (''Schiavuzzi''). Tumuli su otkriveni pokraj sela [[Čabrunići]], na niz lokacija u blizini [[Limski kanal\|Limskog kanala]], Rovinjskog sela, [[Rovinj]]a (jedan od njih je i [[Maklavun]]), u [[Bale\|Balama]] i u okolici Bala, pokraj sela Krmed, kod Premanture gdje se tumul nalazio u središtu pretpovijesne gradine (ostaci ovog tumula danas više ne postoje), u [[Banjole\|Banjolama]], u [[Pula\|Puli]] i okolici, na [[Brijuni]]ma, u okolici [[Fažana\|Fažane]], [[Peroj]]a i [[Barbariga\|Barbarige]], kraj Krničkog Porta, u blizini [[Nezakcij]]a, itd.<ref>[http://swirl.bloger.hr/post/tumuli/933395.aspx Istarski tumuli]</ref> Na brdu [[Monkodonja]] sjeverno od Rovinja istraživanja su počela 1997. godine na poticaj i uz potporu Slobodnog instituta iz Berlina, Arheološkog muzeja Istre iz Pule i Zavičajnog muzeja Rovinj. Tamo se, uz gradinu iz brončanog doba, od oko 1.800. do 1.200. godine pr. Kr., na susjednom brdu [[Musego]] nalazi skupina tumula - grobnica (do sada ih je otkriveno 11)<ref>N. Orlović Radić, ''[http://www.istrianet.org/istria/archeology/castellieri/monkodonja/07_0919monkodonjia.htm Jantarne perle i ljudske kosti u opljačkanom grobu]'', Glas Istre, 19. listopada 2007. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref> Poveća kamena gomila u Zanogi kraj [[Borovci\|Borovaca]] (povrh Neretve, u [[Dalmacija\|Dalmaciji]]) na kojoj se vide tri otvorena groba djelomično zasuta kamenjem, [[Iliri\|Ilirskog]] je podrijetla, a možda su je koristili i [[Hrvati]]. Na obroncima [[Papuk]]a u Slavoniji nedaleko [[Požega\|Požege]] nalazi se skupina od najmanje 20-ak tumula iz oko 800. do 400. pr. Kr., od kojih se njih 14 počelo istraživati prije 30-ak godina (među njima i tumul "Knežev grob"), a s istraživanjima ostalih se nastavilo 2001. godine.<ref>Antonija Vranić, ''[http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/AllWebDocs/kaptolpozega?OpenDocument Što kriju tumuli?]'', [[Vijenac]] br. 282.-283., 10. prosinca 2004. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref> U [[Budinjak]]u, u [[Žumberačko gorje\|Žumberačkom gorju]] (gdje je pronađano čak preko 140 grobnih humaka) su pronađene gotovo 3000 godina stari tumuli iz starijeg željeznog doba, a na brijegu povrh polja, znanom kao Gradina, nalazilo se naselje stanovnika iz istog razdoblja.<ref>Goran Majetić, ''[http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/571/ Kneževska ophodnja "Stazom kneževa"]'', Kamelon, 14. studenog 2007. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref> U široj okolici [[Karlovac\|Karlovca]] su se nalazili uistinu veliki tumuli. Tako tumul u selu [[Krč Bosiljevski]] u [[Hrsina\|Hrsini]] (blizu čvorišta autoceste Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka) visok je, po slobodnoj procjeni, oko 6-7 metara, a dugačak oko 50-60 metara. Ima izdužen, elipsoidni oblik, a okrnjen je oranicama po rubovima uzduž duže osi. Tu su nađeni ulomci keramike [[Lasinjska kultura\|Lasinjske kulture]]. Kustos Gradskog muzeja Karlovac, Lazo Čučković, u izdanju "Arheološka karta Zajednice općina Karlovac" iz 1984. godine navodi, uz već spomenuti humak u Hrsini, još nekoliko tumula: 7 tumula u Dugoj Gori kraj Dobre, tumul na položaju Umak u Točku (Veljunskom) kao dio bedema, te [[Turska kosa]] kraj sela [[Velika Vranovina]] nadomak toplica u [[Topusko]]m. Don [[Ante Škobalj]] dokazao je da su se stari Hrvati nastavili koristiti ilirskim grobnim humkama cijelih tisuću godina poslije nestanka starih Ilira. Služili su se tumulima za ukope, za utvrde i za obredna mjesta. <ref name="Majetić">Goran Majetić: [http://udruga-kameleon.hr/tekst/1134/ Tumulusi u Hrvatskoj - veličanstvene prapovijesne "piramide"], Udruga Kameleon, 9. srpnja 2008.,pristupljeno 10. listopada 2014.</ref> "Zlatno doba" gradnje tumulusa na tlu današnje Hrvatske jest [[starije željezno doba]]. Na sjeveru Hrvatsko to je oko [[750. pr. Kr.\|750.]] do oko [[300. pr. Kr.]].<ref name="Majetić"/> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat\|Tumuli}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/54170/barrow ''barrow'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{nl icon}} * [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=353151 Prapovijesni tumul na Škornici u Privlaci kod Zadra] [[Kategorija:Spomenici]] [[Kategorija:Arheologija]] [[Kategorija:Prahistorija]] [[Kategorija:Prahistorijska umjetnost]] [[Kategorija:Megalitska kultura]]

Tumulus – razlika između verzija